Civilno društvo, znano i kao takozvani treći sektor, spektar je subjekata među kojima su i udruge (danas ih u Hrvatskoj ima više od 17000). Riječ je o novom prostoru stvaratelja o kojem arhivi dosad nisu odveć skrbili. Puno je  udruga koje najvjerojatnije neće ući u zonu interesa arhiva, no svakako bi se trebala voditi briga o onim znanstvenim i strukovnim udrugama koje imaju dugu tradiciju i koje su dale vrijedan prinos hrvatskoj znanosti i kulturi, poglavito u razvijanju i očuvanju hrvatskoga nacionalnoga identiteta i prepoznatljivosti, koje ostvaruju izmjenu znanja i iskustava unutar struke i među strukama, koje promiču struku i koje podižu znanstveni, kulturni i tehnički potencijal.

S nekim je skupinama udruga jednostavnije procijeniti moguću akvizicijsku politiku te razdiobu  nadležnosti arhiva zbog načina na koji su strukturirane. Dobar su primjer tehničke, športske ili udruge iz Domovinskoga rata organizirane hijerarhijski, sustavom krovnih udruga ili saveza. Tu bi se mogao primijeniti kriterij: krovne udruge u nadležnost HDA, županijski i gradski ogranci u nadležnost područnih državnih arhiva. Pri vrednovanju udruga u obzir bi se mogli uzeti njihovo značenje i uloga, tradicija i vrijednost za kraj u kojem djeluju, područje djelovanja i teritorijalna zastupljenost, opseg i oblik djelatnosti, veličina i primjerena zastupljenost različitih vrsta društava. I kada se jedanput napravi kategorizacija udruga, ona uvijek mora biti podložna preispitivanju, izmjenama i dopuni, jer društva se mijenjaju svakodnevno, osnivaju se ili ukidaju. Dosadašnja suzdržanost arhivske službe u nas prema udrugama vjerojatno je rezultat nedovoljna broja ljudi uključenih u poslove nadzora nad stvarateljima gradiva izvan arhiva, nerazrađenih kriterija vrednovanja i selekcije velikoga broja neprofitnih nevladinih organizacija te nedostatka spoznaje o njihovu značenju u suvremenom građanskom društvu.
Kako je riječ o privatnom gradivu, pri nadzoru nad udrugama, uspostavi kontakata s odgovornim ljudima i eventualnomu njihovu pridobivanju za dobru i kvalitetnu suradnju treba raditi na ravnopravnomu partnerskom odnosu arhiv-udruge, ne nastupati paternalistički i naredbodavno, već prijateljski. Udruge treba uvjeriti kako je i u njihovu interesu da se gradivo sačuva te eventualno pohrani u ustanovi kojoj je pohrana gradiva bit postojanja.

Prilozi izlaganju:

UKUPNO  577 fondova udruga u državnim arhivima
po arhivima:

• DA u Osijeku:  214 fondova (37%)
• DA u Zagrebu:  84 fonda (16%)
• HDA:  67 fondova (12%)
• Ostalih 11 drž. arhiva: 212 fondova         

UKUPNO 17.065 registriranih udruga
po županijama:

• G. Zagreb i Zagrebačka ž.  3.193 (19%)
• Primorsko-goranska ž.  1.466  (9%)
• Osječko-baranjska ž.  1.411 (8%)
• Splitsko-dalmatinska ž. 1.368  (8%)
• Istarska ž.  863  (5%)
• Sisačko-moslavačka ž.  822
• Varaždinska ž.  788
• Bjelovarsko-bilogorska ž.  724
• Vukovarsko-srijemska ž.  682
• Brodsko-posavska ž.  653
• Dubrovačko-neretvanska ž.  653
• Koprivničko-križevačka ž.   653
• Karlovačka ž.  632
• Međimurska ž.  584
• Krapinsko-zagorska   ž.  572
• Zadarska ž.  509
• Virovitičko-podravska ž.  486
• Šibensko-kninska ž.   429
• Požeško-slavonska ž.  347
• Ličko-senjska ž.  230

NAJBROJNIJE UDRUGE:

• nogometni klubovi  923
• lovačke udruge  773
• kulturno-umjetnička društva  542
• ribolovne udruge   368
• udruge iz Domovinskoga rata  256
• dobrovoljna vatrogasna društa i  vatrogasne zajednice gradova,  općina i županija   255
• boćarski klubovi   248
• košarkaški klubovi   177
• malonogometni klubovi  156
• šahovski klubovi   138

NAJSTARIJE STRUKOVNE I KULTURNO-PROSVJETNE UDRUGE :

• Matica hrvatska 1842.
• Hrvatsko šumarsko društvo 1846.
• Hrvatski sabor kulture 1858.
• Hrvatski liječnički zbor 1874.
• Hrvatska vatrogasna zajednica 1876.
• Udruženje hrvatskih arhitekata 1878.
• Hrvatski inženjerski savez 1878.
• Hrvatsko speleološko društvo 1892.
• Hrvatsko geografsko društvo 1897.
• Društvo hrvatskih književnika 1900.
• Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Glavna podružnica Zagreb 1902.
• Družba Braće hrvatskog zmaja 1905.
• Savez udruženja hrvatskih obrtnika 1907.
• Hrvatsko novinarsko društvo 1910.
• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika 1919.
• Hrvatsko društvokemijskih inženjera i tehnologa 1922.
• Hrvatsko numizmatičko društvo 1928.
• Hrvatsko društvo skladatelja 1945.
• Hrvatsko muzejsko društvo 1940-e
• Hrvatsko knjižničarsko društvo 1940-e
• Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" 1944.
• Hrvatsko geološko društvo 1951.