Prvo izdanje Međunarodne norme arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji, koje je nastalo radom Ad hoc Povjerenstva za norme opisa predstavljeno je na kongresu Međunarodnog arhivskog vijeća u Pekingu 1996. godine. Na istom kongresu ovo povjerenstvo je proglašeno stalnim odborom Međunarodnog arhivskog vijeća. Već nakon nekoliko godina primjene ove norme Odbor je uvidio potrebu njene revizije, te je krajem 2000. godine pozvana  međunarodna arhivska zajednica da podnese svoje primjedbe. Poziv je upućen ustanovama i članovima MAV-a te drugim relevantnim institucijama. Do listopada 2001. primljeno je 18 podnesaka s primjedbama te je Odbor na sastanku u Bruxelessu temeljem njih sastavio prvi prijedlog revidiranog ISAAR-a. Prošavši daljnje izmjene, u studenom 2002, na sastanku u Rio de Janeiru Odbor je sastavio novi prijedlog 2. izdanja norme, koji je u siječnju 2003. objavljen na web stranicama MAV-a. Šira arhivistička javnost je zamoljena da da svoje komentare koji će biti razmatrani na sastanku Odbora koji će se ovog mjeseca održati u Canberri, a završna verzija revidirane norme bit će predstavljena iduće godine na kongresu MAV-a u Beču.

Kao i u prvom izdanju, norma daje opća pravila za izradu arhivističkog normiranog zapisa koji opisuje  pravne, fizičke osobe i obitelji, koji mogu biti navedeni kao stvaratelji u opisima arhivskog gradiva prema normi ISAD(G). ISAD(G) omogućio je uključivanje obavijesti o kontekstu u opis gradiva na bilo kojoj razini, te pružio mogućnost da kontekstualne obavijesti mogu nezavisno biti povezane s kombinacijama drugih obavijesnih elemenata korištenih za opis gradiva. Primjena ISAAR-a omogućuje nam povezivanje opisa stvaratelja gradiva i obavijesti o kontekstu s opisom arhivskog gradiva poteklog od istog stvaratelja, a koje može biti pohranjeno u više različitih ustanova, te s opisom drugih izvora na primjer bibliotečne ili muzejske građe koja se odnosi na dotičnog stvaratelja. Kada više arhiva posjeduje gradivo nastalo od istog stvaratelja, oni mogu lakše dijeliti i povezivati obavijesti o kontekstu ukoliko su te obavijesti dane u normiranom obliku. Normiranje ima naročitu korist kada se pristup ili povezivanje obavijestima odvija izvan nacionalnih granica.
Prvenstveni cilj ove norme, utvrditi opća pravila za normiranje arhivističkog opisa stvaratelja gradiva i konteksta nastanka gradiva, omogućuje:
pristup gradivu osnovan na propisanim opisima konteksta nastanka gradiva  koji su povezani s opisima često raznolikog i fizički razdvojenog gradiva
korisnicima razumijevanje konteksta nastanka gradiva kako bi bolje interpretirali njegovo značenje i smisao
preciznu identifikaciju stvaratelja gradiva uključujući opise veza između različitih entiteta, dokumentiranjem administrativnih (upravnih) promjena kod pravnih osoba ili promjena okolnosti kod fizičkih osoba i obitelji
razmjenu ovih opisa između institucija, sustava i/ili mreža
Obavijesni elementi sadržani u normi mogu se koristiti za:
opis pravne, fizičke osobe ili obitelji kao jedinica unutar sustava arhivističkog opisa, zatim
kontrolu nastanka i upotrebe pristupnica u opisnim zapisima,
dokumentiranje veza između različitih stvaratelja gradiva, i između tih entiteta i zapisa stvorenih od njih i/ili drugih izvora o njima

Normu čine dvije cjeline, u prvoj su elementi opisa, a u drugoj su dane smjernice za povezivanje arhivističkog normiranog zapisa s arhivskim gradivom ili s drugim izvorima.

Elementi opisa u nacrtu 2. izdanja norme, u normiranom arhivističkom zapisu organizirani su u 4 obavijesna područja:

• područje identiteta (gdje je izražena obavijest koja jedinstveno identificira entitet koji opisujemo i definira normiranu pristupnicu)
• područje opisa (gdje se izražavaju relevantne obavijesti o prirodi, kontekstu i djelatnosti opisanog entiteta)
• područje veza (gdje se bilježe i opisuju veze s drugim pravnim, fizičkim osobama ili obiteljima)
• područje kontrole (gdje je normirani zapis jedinstveno identificiran i zapisana je obavijest o tome kako, kada i od koga je normirani zapis nastao)

Svih 27 elemenata opisa mogu se koristiti pri opisu, ali za svaki pojedini opis neophodno ih je samo nekoliko. Za međunarodnu razmjenu smatraju se nužnima

• vrsta entiteta
• normirani oblik naziva
• vrijeme djelovanja
• identifikator normiranog zapisa

U 2. dijelu dane su smjernice za povezivanje arhivističkog normiranog zapisa s opisom gradiva koje je određeni entitet stvorio i/ili s drugim obavijesnim izvorima o njemu.

Norma sadrži dva dodatka. U prvom su prikazane veze u opisnim elementima 1. i 2. izdanja norme, a u drugom su primjeri arhivističkog normiranog zapisa nastali u skladu s ovom normom.

 

1.1.  PODRUČJE IDENTIFIKACIJA
1.1.1. VRSTA ENTITETA  : Pravna osoba
1.1.2. NORMIRANI OBLIK NAZIVA  : Državni arhiv u Zagrebu
1.1.3. USPOREDNI OBLICI NAZIVA
1.1.4. NORMIRANI OBLIK NAZIVA SUKLADNO DRUGIM PRAVILIMA
1.1.5. OSTALI OBLICI NAZIVA :

Gradski arhiv (1907-1945)

Povijesni arhiv grada Zagreba (1945-1947)

Arhiv grada Zagreba (1947-1962)

Historijski arhiv u Zagrebu (1962-1993)

Povijesni arhiv u Zagrebu (1993-1997)

1.1.6. MATIČNI BROJ PRAVNE OSOBE : 3224953
 

1.2.  PODRUČJE OPISA
1.2.1. VRIJEME DJELOVANJA: Osnovan odlukom Gradskog poglavarstva 11. svibnja 1907.
1.2.2. POVIJEST: Najstariji podaci o brizi za spise arhiva grada Zagreba datiraju iz 16. stoljeća.....
1.2.3. MJESTO DJELOVANJA: Zagreb
1.2.4. PRAVNI POLOŽAJ: Javna ustanova
1.2.5. FUNKCIJE, ZANIMANJE I DJELATNOST:

Državni arhiv u Zagrebu obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području Zagrebačke županije, Grada Zagreba i grada Donje Stubice

1.2.6. IZVORI OVLASTI: Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, 1997.
1.2.7. USTROJ:

Ustanovu vodi i predstavlja ravnatelj. Prema Statutu Državnog arhiva u Zagrebu

- I.Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva

-II.Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva

-Odjel za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan Arhiva

- Odjel za dokumentacijsko informacijske poslove

-Odjel za opće poslove

1.2.8. OPĆI KONTEKST:

Rad Državnog arhiva u Zagrebu obuhvaća više funkcija:

- upravnu (nadzor i preuzimanje arh. gradiva, donošenje rješenja o zaštiti arh. gradiva, odobravanje izlučivanja i uništavanja bezvrijednog gradiva...)

-stručnu (sređivanje i obrada arh.gradiva, njegovo čuvanje i davanje na korištenje)

- kulturno-prosvjetna (čuvanje spomenika kulture, njihovo predstavljenje široj javnosti..)

-znanstvena (izrada obavijesnih pomagala, suradnja sa znanstvenim istraživačima...)

1.2.9. OSTALE ZNAČAJNE OBAVIJESTI

1.3.  PODRUČJE VEZA
1.3.1. NAZIV I MATIČNI BROJ:

Ministarstvo kulture

Hrvatsko arhivističko društvo

1.3.2. VRSTA VEZE:

Hijerarhijska

Asocijacijska

1.3.3. OPIS VEZE:

Ministarstvo kulture obavlja upravni nadzor nad radom Državnog arhiva u Zagrebu

Društvo je strukovna udruga koja okuplja i organizira arhivske djelatnike

1.3.4. TRAJANJE VEZE:

Od 1962.

Od osnutka Društva 1954.

1.4.  PODRUČJE KONTROLE
1.4.1. IDENTIFIKACIJA NORMIRANOG ZAPISA
1.4.2. IDENTIFIKACIJA USTANOVE: HR DAZg
1.4.3. PRAVILA I KONVENCIJE: Zapis sastavljen prema normi ISAAR(CPF), 2. izdanje, 2002.
1.4.4. STANJE NORMIRANOG ZAPISA: Koncept
1.4.5. RAZINA NORMIRANOG ZAPISA: Potpun zapis
1.4.6. JEZIK I PISMO: Hrvatski, latinica
1.4.7. NADNEVAK NASTANKA I REVIZIJE NORMIRANOG ZAPISA: 26. rujna 2003.
1.4.8. NAPOMENA: Sastavila Ivana Prgin

Družba Braće hrvatskog zmaja       HR HDA 635

www.daz.hr

 

2.2. VRSTA IZVORA:

Arhivski fond

Web stranica

 

2.3. PRIRODA VEZE:

Družba Braće hrvatskog zmaja zaslužna je za osnivanje arhiva.

Državni arhiv u Zagrebu tvorac je ove web stranice.

 

2.4. VRIJEME:

1905-1945.

Stranica je otvorena 2000. godine

 

Priroda entiteta koji opisujemo i zahtjevi sustava u kojem radi autor normiranog arhivističkog zapisa, utjecat će na to koje od ponuđenih elemenata opisa će koristiti te da li će ih predstaviti u narativnom ili strukturiranom obliku.
Izvorni tekst nacrta 2. izdanja norme ISAAR(CPF) dostupan je na web stranicama Međunarodnog arhivskog vijeća: www.ica.org