Izuzetna mi je čast govoriti na ovom skupu, pred uvaženim gostima i kolegama, o obljetnici rada HAD-a. 50 godina rada i postojanja, kroz sve teškoće kroz koja se prošlo, te 40 savjetovanja, govore samo po sebi o veličini i značaju naše udruge, osnovane 7. studenoga 1954. godine u Zagrebu, u zgradi arhiva na Jezuitskom trgu 4, pod nazivom Društvo arhivskih radnika Narodne Republike Hrvatske. Osnivači društva bili su: Stjepan Božičević, Franjo Jeršić, Zvonimir Jurčić, dr. Antun Kajfeš, Krešimir Nemeth, Paula Panić, Ljerka Pleša, Josip Vidmar, Antun Vujčić i Stjepan Vukovac. Osnivačkoj skupštini prisustvovali su delegati iz podružnica u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Zadru i Varaždinu, predstavnici CK SKH, Republičkog i gradskog sekretarijata za prosvjetu, nauku i kulturu, te članovi Arhivskog savjeta NRH.

1962. godine Društvo mijenja naziv u Društvo arhivista NR Hrvatske, 1977. godine u Savez društava arhivskih radnika Hrvatske, 1992. godine u Hrvatsko arhivsko društvo, a 1993. godine usvojen je novi naziv Hrvatsko arhivističko društvo. Rad Društva se od samog osnutka odvija preko podružnica, kasnije društava arhivskih radnika, koje su temeljne organizacijske jedinice Društva, a obuhvaćaju u pravilu sve službenike jedne arhivske ustanove. Podružnice su djelovale sve 1997. godine. Rad Društva odvija se i kroz sekcije, npr. za obrazovanje ili informatizaciju.

Zadaće koje si je Društvo zadalo 1954. godine su:

• zalaganje za stalno unapređenje arhivista i arhivistike na području NRH;
• pomaganje svim nastojanjima da arhivska služba bude pravilno organizirana i u stručnom pogledu na najvišoj mogućoj razini;
• poticanje i pomaganje organiziranju i provođenju posebnog stručnog obrazovanja za sve struke arhivske službe;
• suradnja u radu na razvijanju svijesti o vrijednosti registraturnog, a napose arhivskog gradiva za daljnji napredak društvenih znanosti i na zaštićivanju tog gradiva od svakog uništenja;
• povezivanje i pomaganje rada podružnica arhivskih radnika u arhivskim ustanovama NRH;
• razvoj kulturnog i društvenog života među arhivskim radnicima;
• održavanje veza sa srodnim organizacijama i znanstvenim ustanovama u zemlji i inozemstvu, radi trajne kolegijalne i stručne suradnje.

Sukladno zadaćama, rad Društva odvija se na nekoliko područja. Zbog ograničenog vremena nemoguće je nabrojati sve akcije i aktivnosti Društva, te ću dati samo kratki pregled najznačajnijih.
Društvo od samog svoj osnutaka sudjeluje u donošenju relevantnog zakonodavstva u Hrvatskoj, bilo da se ono tiče arhivskog i registraturnog gradiva, položaja arhivista ili nečeg drugog, te Društvo 1954. godine sudjeluje na izradi prednacrta Opšteg zakona o arhivskoj građi i arhivskim ustanovama, 1963. godine daje primjedbe na nacrt Općeg zakona o arhivskoj građi, a 1991. godine da je prijedloge na teze za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima. Društvo se bavi  primjenom zakona i usklađivanjem rada arhiva. Tako 1963. pomaže arhivima u izradi pravilnika o o raspodjeli osobnih dohodaka; 1969. godine svi arhivi društvu šalju svoje srednjoročne planove razvoja i djelatnosti, a 1973. u svim se podružnicama provodi živa aktivnost na izradi novih općih akata arhivskih ustanova.

Unapređenje struke odvija se formalnim putovima, te su članovi Društva predstavnici u društvenim i državnim tijelima zaduženim za arhive. Republički sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu traži 1978. g. od Društva da odredi svog predstavnika za Arhivski savjet Hrvatske, u kojem i danas ima svog predstavnika. Društvo je 1980. godine predložilo Odboru za društvene potrebe Sabora SRH, da na dnevni red Vijeća delegata općina i udruženog rada stavi problematiku razvoja arhivske službe u SRH, a 1988. godine je pokrenulo inicijativu za formiranje Aktiva direktora arhivskih ustanova. 1993. godine Društvo je donijelo «Rezoluciju o položaju arhivske djelatnosti u Republici Hrvatskoj», koja je dostavljena Saboru i Vladi RH, te sredstvima javnog priopćavanja.

Zaštiti i čuvanju arhivskog gradiva Društvo posvećuje veliku pažnju. 1956. godine zajedno s JAZU aktivno radi na rješavanju problema pitanja organizacije službe restauracije i konzervacije papira i pergamena na području NRH, 1958. godine sudjeluje u akciji popisivanja registraturnog gradiva, 1975. godine arhivima šalje upitnik o zaštiti arhivsko-registraturne građe u nastajanju i radu vanjske službe.

Zaštita gradiva odvija se i popularizacijom rada arhiva. 1956. godine, u okviru "Tjedna jugoslavenskih arhiva", u državnom arhivu u Zagrebu otvorena je izložba "Arhivi – čuvari naše prošlosti". 1984. godine Društvo aktivno surađuje sa Savezom društava arhivskih radnika Jugoslavije na snimanju kratkometražnog filma "Suvremena arhivistika u Jugoslaviji". 1998. godine ponovno je pokrenuta manifestacija "Tjedan arhiva". Društvo pokriva dio troškova manifestacije, a članovi Društva sudjeluju u akciji u svim arhivima.

Zaštita gradiva ostvaruje se i upoznavanjem stručnjaka iz srodnih struka s dokumentima koji se čuvaju u arhivima, te Društvo aktivno sudjeluje u širim kulturnim akcijama, 1957. godine u akciji sabiranja i popisivanja dokumentacije o odjecima Oktobarske revolucije savjeta za kulturu i nauku NRH, 1975. godine sudjeluje u proslavi 400. obljetnice grada Karlovca, 1984. godine delegira svog predstavnika u savjet časopisa "Povijest sporta". Društvo je aktivno uključeno u rad seminara "Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture", od samih početaka, I. seminara održanog 1997. godine u Rovinju.

Sljedeće važno područje rada je položaj i izobrazba arhivista. Društvo 1955. godine predlaže Niku Jakšu, službenika Državnog arhiva u Zagrebu, za sudjelovanje na tromjesečnom Tečaju u Parizu, kao prvog sudionika iz Hrvatske. U kasnim pedesetima raspravlja se o dopunskim plaćama arhivskih djelatnika, vezano uz predstojeće donošenje zakona o znanstvenim organizacijama. 1965. organizira se posjet Odjelu za rad s bušenim karticama Republičkog zavoda za statistiku. 1974. godine podružnicama šalje anketu o potrebi održavanja stručnog arhivističkog tečaja, 1986. godine organizira tečaj za arhivske djelatnike koji su obvezni polagati stručni ispit. 1999. godine organizira se posjet i razgledavanje nove zgrade Arhiva Mađarske u Budimpešti.

Za usavršavanje struke i kontinuirano obrazovanje arhivskih djelatnika važna su i stručna savjetovanja, I. savjetovanje održano je u Varaždinu i Zagrebu 1956. godine. Izborom tema savjetovanja nastoji se odgovoriti na aktualne probleme struke. U Hrvatskoj su održavana i međurepublička savjetovanja društva arhivskih radnika Jugoslavije, počev od 1957. godine u Zadru. Društvo je suorganizator I. kongresa hrvatskih arhivista, održanog 2001. godine u Zagrebu.

Unapređenju struke pridonosi stručna literatura. Jedna od velikih akcija Društva je pokretanje "Vjesnika arhiva u NRH" 1957. godine. Društvo 1969. godine imenuje Krešimira Nemetha za člana savezne redakcije za izradu vodiča kroz arhive Jugoslavije. 1977. godine objavljen je "Priručnik iz arhivistike", a članovi redakcije iz Hrvatske bili su Bernard Stulli, Stjepan Bačić, Danica Božić-Buzančić i Tatjana Ribkin-Puškadija. Društvo aktivno surađuje sa Savezom društava arhivskih radnika Jugoslavije na izradi i objavi pregleda "Arhivskih fondova i zbirki u SFRJ". Društvo je 1992. godine, zajedno s Hrvatskim državnim arhivom, suizdavač priručnika "Arhivistika za djelatnike u pismohranama". Od savjetovanja na Plitvicama 1990. godine većina se održanih referata objavljuje u Arhivskom vjesniku.

Društvo se svojim djelovanjem uklapa u društveni i politički sustav zemlje. 1958. godine Društvo sudjeluje o akciji proslave 40. obljetnice KPJ. Kada je 1959. godine osnovan Sindikat prosvjetnih i naučnih djelatnika Društvo prestaje obavljati sindikalne funkcije i djeluje samo kao stručno udruženje. 1963. godine nakon potresa u Skopju Državnom arhivu Makedonije se šalju oprema i novčana pomoć. 1979. godine pruža se solidarna pomoć arhivima Crne Gore, stradalima u potresu. 1991. godine Društvo organizira prosvjedni plenum zbog agresije na Hrvatsku i prekida sve veze s jugoslavenskim arhivskim udruženjem.

Društvo je od osnutka aktivni član Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, koji djeluje od 1953. godine. Prilozi hrvatskih arhivista objavljuje se u časopisu "Arhivist". Društvo sudjeluje u aktivnostima Saveza slanjem podataka, primjedbi, mišljenja, radom u komisijama, sudjelovanjem na međurepubličkim i republičkim savjetovanjima, ekskurzijama, posjetima. Preko Saveza Društvo sudjeluje u radu Međunarodnog arhivskog vijeća, čiji je okrugli stola održan 1957. godine u Zagrebu. Hrvatske arhive posjećuju strani stručnjaci, a hrvatski arhivisti pišu priloge za Archivum, te sudjeluju u drugima akcijama MAV-a – izložbama, publikacijama, radu sekcija. U travnju 1992. godine Društvo je primljeno za redovitog člana MAV-a u kategoriji nacionalnih strukovnih udruženja.

Predočeni primjeri djelovanja Društva zorno pokazuju njegovu ulogu u arhivskoj struci. Bilo da se radi o zakonodavstvu ili međunarodnoj suradnji Društvo je dalo svoj nedvojbeni doprinos unapređenju arhivistike u Hrvatskoj i ostvaruje zadaće koje si je zadalo daleke i davne 1954. godine. Današnje društvo je udruga, udruga slobodno i dobrovoljno udruženih  fizičkih osoba koje se, radi zaštite svojih strukovnih uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje Društva. Prvenstveni cilj koji si je HAD zadao je okupiti i organizirati arhivske djelatnike i druge osobe zainteresirane za struku na promicanju i unapređenju arhivistike i arhivske službe.

Na kraju želim zahvaliti svim svojim kolegama, od pisara koji je oko 1505. g. izradio najstariji popis dokumenata Sabora Kraljevine, preko Ladislava Kiralyja i Ivana Zrnčića, do onih manje poznatih, ali jednako važnih arhivskih djelatnika koji možda i nisu bili članovi Društva, ali bez čijeg rada i zalaganja naša struka ne bi postojala. Zahvaljujem i svim bivšim i sadašnjim članovima HAD-a što su svojim zalaganjima omogućili njegovo postojanje i zapažen rad. Jedino što mogu poželjeti HAD-u je narednih 50 godina plodnog i uspješnog rada, te proslavu 100. obljetnice postojanja kada će neki budući, sada još nerođeni arhivisti, govoriti o našem radu i postignućima.

Heđbeli, Živana. 45. obljetnica Hrvatskog arhivističkog društva. Arhivski vjesnik, 42 (1999), str 321-348.
Zakon o udrugama, Narodne novine br. 88/2001