Bosio, Antonio: Inventari za fondove i zbirke 3
41. savjetovanje HAD-a
Karlovac, 2006.
Antonio Bosio,
Državni arhiv u Karlovcu
INVENTARI ZA FONDOVE I ZBIRKE 3
- Državni arhiv u Karlovcu-
1. Uvod
Prošle se godine navršilo 45 godina postojanja našega Arhiva i njegove djelatnosti na sustavnom prikupljanju, sređivanju, popisivanju i obradi arhivskoga gradiva. Obilježavanjem te obljetnice željeli smo i ovim izdanjem Arhiv približiti široj javnosti i upoznati je s našom djelatnošću te značajem arhivskoga gradiva u svakodnevnom životu. "Inventari za fondove i zbirke 3" nastavak su kontinuiranoga objavljivanja važnijih obavijesnih pomagala, izvornoga arhivskog gradiva te prikaza stanja i problema u obavljanju poslova zaštite arhivskoga gradiva. U ovoj, dakle trećoj po redu, ediciji donosimo sumarne inventare izrađene prema Općoj međunarodnoj normi arhivističkog opisa ISAD(G) za fondove uprave, prosvjete i gospodarstva i za zbirku fotografija te pregledni članak gradiva društveno-političkih organizacija.
Državni arhiv u Karlovcu čuva u svojim spremištima arhivsko gradivo nastalo djelovanjem najvažnijih upravnih, pravosudnih, gospodarskih, kulturnih i drugih institucija, te istaknutih obitelji i pojedinaca na području cijele Karlovačke županije (gradovi Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj i Slunj te općine: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganići, Generalski Stol, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje), općina Gvozd i Topusko s područja Sisačko-moslavačke županije te grada Vrbovsko s područja Primorsko-goranske županije.
Jedna od glavnih zadaća svakoga arhiva je omogućiti pristup do svojih fondova. Korisnicima gradivo omogućava ostvarenje nekog osobnog prava (stranke) ili neku vrstu istraživanja (istraživači). Zanimanje za znanstvena istraživanja o upravi, pravosuđu, gospodarstvu, kulturi, prosvjeti ili bilo kojem području života, rada i stvaranja na prostoru nadležnosti Državnoga arhiva u Karlovcu posljedica je vrijednosti arhivskoga gradiva koje naš Arhiv čuva. Objavljivanje obavijesnih pomagala važno je u promoviranju rada arhiva i nastojanju da se na ovaj način korisnicima arhivskoga gradiva i široj javnosti omogući što bolji uvid u bogatstvo i raznolikost informacija koje se ondje čuvaju. Budući da su naša izdanja prerasla u niz, nadamo se da će ova obavijesna pomagala ispuniti i više od promotivne funkcije.
Dakle, predstavljamo sumarne inventare fondova:
2. HR-DAKA-12: Narodni odbor oblasti Karlovac (1949.-1951.)
(Silvija Štakorec)
Među fondovima pohranjenima u Državnom arhivu u Karlovcu fondovi organa uprave su među najznačajnijima, a njihov najveći broj potječe iz razdoblja nakon II. svjetskog rata. Narodni odbor oblasti Karlovac kao najviši lokalni organ državne uprave na području tadašnje Oblasti u razdoblju od 1949. do 1951. godine bio je nadležan svim kotarskim, gradskim i mjesnim narodnim odborima na velikom području od Like do središnje Hrvatske, a djelovao je u burnom povijesnom razdoblju neposredno nakon sukoba s Informbiroom. U ovom sumarnom inventaru koji je nastao kao pismena radnja za polaganje stručnog ispita opisan je, dakle, fond "Narodni odbor oblasti Karlovac (1949.-1951.)". Fond sadrži 88 knjiga i 49,2 kutije gradiva (ukupno 6 d/m gradiva), u Arhiv je preuzet 1974. godine. Gradivo je nastalo radom spomenutog Narodnog odbora u razdoblju od 1949. do 1951. godine na području kotara Brinje, Donji Lapac, Glina, Gospić, Gračac, Karlovac, Korenica, Ogulin, Otočac, Perušić, Slunj, Udbina, Vojnić i Vrginmost te gradova Gospića i Karlovca koji su se nalazili u sastavu oblasti Karlovac.
Gradivo je sređeno prema principu prvobitnog reda u 9 serija i 4 podserije koje su formirane prema unutarnjim organizacijskim jedinicama NO-a oblasti. Budući da je NO oblasti Karlovac primjenjivao decentralizirani način registraturnog poslovanja, urudžbeni zapisnici i ostale knjige vodili su se posebno za svaku organizacijsku jedinicu. Kod sređivanja prvo je bilo potrebno utvrditi koji spisi pripadaju kojoj organizacijskoj jedinici i na taj način formirati serije. Osim toga, problem kod sređivanja bilo je i to što predmeti nisu bili u košuljicama niti pričvršćeni spajalicama, pa je bilo potrebno identificirati njihove dijelove i uložiti ih u košuljice.
Kod sređivanja nije bilo izlučivanja jer je gradivo samo djelomično sačuvano. Inventar je izrađen prema ISAD(G) standardu i donosi osnovne podatke o upravnoj povijesti, osnivanju i ukidanju NO-a, njegovoj nadležnosti, unutarnjem ustrojstvu, administrativnom poslovanju, povijesti fonda i sadržaju te opis serija.
3. HR-DAKA-42: Gradski narodni odbor Ogulin (1945.-1952.)
HR-DAKA-344: Narodni odbor općine Ogulin (1953.-1962.)
(Marija Jagunić)
U ovim sumarnim inventarima opisani su fondovi "Gradski narodni odbor Ogulin 1945.-1952." i "Narodni odbor općine Ogulin 1953.-1962.".
Fond Gradskoga narodnog odbora Ogulin sadrži 12 knjiga i 43 kutije gradiva, koji je preuzeto od našega arhiva 19. srpnja 1967. godine, a do izgradnje nove zgrade arhiva u Karlovcu nalazilo se u Sabirnom centru u Ogulinu. Gradivo je nastalo radom spomenutog narodnog odbora u razdoblju od 1945. do 1952. godine na području mjesta Ogulin, koje je 1950. godine dobilo status grada. Gradivo čine spisi upravnog poslovanja GNO-a: molbe, žalbe, uputstva i okružnice, zapisnici sa sjednica, popisi konfiscirane imovine, odluke o socijalnoj pomoći, izvješća o poslovanju privrede i školstva, raspodjeli hrane i građevnog materijala, rješenja o postavljanjima i napredovanju u službi. Arhivistica je gradivo našla posloženo u kutijama. Godište 1945. bilo je razdvojeno po serijama po odjelima. Ova je podjela bila nelogična budući da su spisi vođeni po jednom centralnom urudžbenom zapisniku, stoga je arhivistica rasformirala serije i spise sredila kronološki po tekućem broju. Mali broj spisa koji nisu imali broj sredila je zasebno. U zasebnu seriju izdvojila je i personalne spise. Izlučivanje je vršila iz svih spisa osim spisa godišta 1945. koje je radi zanimljivosti gradiva odlučila sačuvati u cijelosti. Od svih vrsta spisa iz kojih je vršeno izlučivanje ostavljala je specimene. Također napominje da broj knjiga koji je zatekla prilikom sređivanja fonda ne odgovara popisu u knjizi Općeg inventara. Sumarni je inventar iskazan tablicama u tri serije.
Narodni odbor općine Ogulin nastao je preustrojem starog Narodnog odbora općine prema Zakonu o provođenju novog uređenja općina i kotara iz 1953. godine. U ovom je sumarnom inventaru opisano gradivo koje je nastalo u razdoblju od 1953. do 1962. godine. Fond sadrži 22 knjige i 25 kutija spisa. Gradivo je preuzeto od strane tadašnjeg Historijskog arhiva u Karlovcu 9. svibnja 1986. godine zajedno s gradivom Skupštine općine Ogulin. Arhivistica je gradivo pronašla u spremištu posloženo po tekućem broju i u kutijama. Pri izlučivanju gradiva koristila je "Pravilnik o odabiranju i izlučivanju arhivske građe" (NN 36/81). Kao primjer škartiranog gradiva navodi: duplikate i multiplikate, žalbe i pritužbe građana, opomene radi neplaćanja računa i neizvršenja naredbi, razna uvjerenja, prijave poljske štete, razne potvrde, rješenja o godišnjem odmoru, evidencije o izostancima s posla, molbe za socijalnu pomoć, postavljanje staratelja u sudskom postupku, otpise poreza, pozive na proslave, popise sitnog inventara, prijave za stručne ispite, zahtjeve za izdavanje radnih knjižica itd.
Pri sređivanju gradiva arhivistica je vodila računa o prvobitnom redu, naime spisi su vođeni po centralnom urudžbenom zapisniku i tekućem broju do 1955. godine, a nakon 1959. spisi su odlagani po arhivskim znakovima. Knjige je numerirala i popisala te izradila popis i inventar.
4. HR-DAKA-85: Kraljevska gimnazija u Karlovcu (1766.-1884.); 1820.-1884.
HR-DAKA-372: Kraljevska viša realna škola u Rakovcu (1838.-1884.);1863.-1882.
(Antonio Bosio)
Ovaj rad obuhvaća sumarni inventar gradiva Kraljevske gimnazije u Karlovcu i Kraljevske više realne škole u Rakovcu. Obje su škole prethodile Kraljevskoj velikoj realnoj gimnaziji u Rakovcu-Karlovcu, koja je nastala njihovom integracijom. I ovaj je sumarni inventar nastao kao pismena radnja za polaganje stručnog ispita. Da bi se obuhvatila cjelina povijesnoga okvira u kojem su djelovale Kraljevska gimnazija i Kraljevska viša realna škola, a naročito njihov doprinos u obrazovanju stanovništva karlovačkoga i znatno šireg područja, bilo je potrebno obje škole, kao stvaratelje dvaju fondova, obraditi u jednom sumarnom inventaru.
Fond Kraljevske gimnazije sadrži 16 knjiga i 38 kutija spisa (ukupno 4,6 d/m), a gradivo je u naš arhiv preuzeto 1989. godine. Fond Kraljevske više realne škole sastoji se od 25 knjiga i 8 kutija spisa (2,3 d/m). U Arhiv je preuzet u dva navrata: 1981. i 1988. godine.
Gradivo Kraljevske gimnazije u Karlovcu sadrži, najvećim dijelom, podatke o korespondenciji ove gimnazije i tadašnjih prosvjetnih vlasti. Gradivo Kraljevske više realne škole u Rakovcu sadrži također podatke o korespondenciji ove škole i tadašnjih prosvjetnih i vojnih vlasti u Karlovcu, Zagrebu i Beču. Sačuvani dokumenti obiju škola svjedoče o njihovu radu, programu i ustroju.
Gradivo je sređeno prema prvobitnom poretku samoga stvaratelja. Serije spisa zakoje postoje odgovarajuća registraturna pomagala, tj. urudžbeni zapisnici i kazala iskazane su u ovom sumarnom inventaru zajedno s pomagalima po kojima su spisi sređivani.
U novijim obavijesnim pomagalima prevladavaju sumarni inventari i arhivski popisi. U sumarnim se inventarima primjenjuje standard ISAD(G) i imaju tipiziranu strukturu: opširniji opis razine fonda te sumarni opis tehničkih jedinica, uglavnom razine serija, koji se još uvijek naziva inventarnim popisom. Serija "Varia" podijeljena je na podserije, kako bi se izbjegle općenitost i nejasnoće. Sumarni inventar nije iskazan tablično, nego opisno, što prema mišljenju arhivista istraživača neće lišiti potrebnih informacija.
Sačuvano je gradivo dobro očuvano, pa njegovo pretraživanje istraživačima ne bi trebalo predstavljati problem. Navedeno je gradivo značajan izvor podataka kako za znanstvena istraživanja, tako i za potrebe građana. Gradivo je nastalo između 1820. i 1884. godine.
Ovaj je inventar izrađen sukladno važećim normama: Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskoga gradiva ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkoga normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR(CPF).
5. HR-DAKA-357: Mješovita gimnazija-Karlovac (1954.-1967.)
(Ines Bučar)
Sumarni inventar arhivistice Ines Bučar obrađuje fond školstva, konkretno Mješovitu gimnaziju – Karlovac (1954.-1967).
Gradivo ove škole sadrži najvećim dijelom podatke o učenicima te o korespondenciji ove gimnazije i njezinih, tadašnjih, nadležnih ustanova. Tu nalazimo podatke o raznim zamolbama učenika i roditelja, zatim podatke o naređenjima i obavijestima nadležnih ustanova i institucija, vezano uz rad, program i ustroj ove gimnazije.
Fond Mješovite gimnazije – Karlovac sačinjavaju tri serije gradiva. Prva serija su Pedagoške knjige u količini trideset knjiga, druga serija su Administrativne knjige u količini svega jedne knjige i treća serija su Opći spisi u količini svega jedne kutije spisa.
Pri sređivanju gradiva arhivistica nije nailazila na neke posebne probleme iz razloga što je to malen fond i sastoji se prvenstveno od Pedagoških knjiga.
Pedagoške knjige poredane su slijedom važnosti, za koju je arhivistica smatrala da je ispravna, poštivajući pritom načelo prvobitnog poretka samog stvaratelja, koliko je bilo moguće. Dakle, Pedagoške knjige poredane su kako slijedi: Glavni imenik, tj. Glavna knjiga, Imenik kandidata ispita zrelosti, tj. Glavne knjige završnih ispita (zajedno sa Zapisnikom o završnom ispitu), Glavna knjiga završnog ispita, Glavni imenik privatnih učenika i Zapisnik sjednica nastavničkog zbora.
Po mišljenju arhivistice bilo bi dobro kad bi se mogla napraviti neka okvirna standardizacija redoslijeda važnosti jer manje-više uvijek arhivist sam mora odlučivati koji će redoslijed poštivati premda je i svaki fond specifičan za sebe.
Što se tiče spisa, nije bilo odabiranja odnosno izlučivanja gradiva jer ionako posjedujemo malu količinu spisa koji samim time dobivaju trajnu vrijednost. Iz spisa se vidi da ih je stvaratelj sređivao prema pravilima administrativnog poslovanja uz pomoć uredskih knjiga, tj. urudžbenih zapisnika, koji nažalost nisu sačuvani.
Što se tiče sačuvanosti gradiva, ono je u relativno dobrom stanju. Spisi su sporadično oštećeni. Rubovi dijela spisa, kao i korice knjiga, djelomično su oštećeni zbog korištenja i starosti papira, međutim čitljivost je unatoč tomu dobra.
Ovaj inventar izrađen je sukladno važećim normama: Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskoga gradiva ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkoga normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR(CPF).
Naposljetku, gradivo Mješovite gimnazije – Karlovac vrijedan je izvor za proučavanje rada i ustrojstva srednje škole koja pod drugim nazivom djeluje i danas na našem prostoru.
6. "Vunateks" Vunarski kombinat - Karlovac
"Prva hrvatska štedionica, podružnica Karlovac"
(Marica Basar)
Riječ je o arhivskim fondovima nastalim djelovanjem gospodarstvenih čimbenika, pod nazivom: "Prva hrvatska štedionica, podružnica Karlovac" i "Vunateks" Vunarski kombinat – Karlovac. Arhivsko gradivo ovih fondova ostavština je podružnice jednog novčarskog zavoda i jedne tvornice tekstilne djelatnosti, koje su obavljale svoju djelatnost u Karlovcu u vremenskom razdoblju od 1914. do 1946. (štedionica) i od 1946. do 1995. (tvornica). Obje spomenute pravne osobe prestaju s radom i postojanjem uslijed pravno-političkih promjena.
Poznato je da su tranzicijske promjene, noseći sa sobom promjenu vlasničke strukture, procesom pretvorbe i privatizacije, najteže pogodile gospodarstvo. Poznata posljedica tih promjena jest veliki broj propalih poduzeća, što je nadalje rezultiralo velikim opsegom arhivskoga gradiva koje je trebalo u kratkom vremenskom razdoblju zbrinuti.
Državni arhiv u Karlovcu, sa sjedištem u razvijenom industrijskom gradu s brojnim poduzećima raznovrsne djelatnosti i nadležnošću nad velikim dijelom područja pogođenim i ratnim nedaćama, našao se u situaciji hitnog prijema i arhivističke obrade velike količine gradiva, odnosno registratura mnogih od tih nekada vrlo uspješnih i nadaleko poznatih, a sada već likvidiranih poduzeća. Među njima se nalaze tvornice željezno-metalne, tekstilne, kožne i drugih djelatnosti kao što su gigant nekadašnje metalske industrije "Jugoturbina" Karlovac, s brojnim tvornicama u sastavu jedinstvenog poduzeća, "ŽE-ČE" Karlovac, "Konteks" Karlovac, "Vunateks" vunarski kombinat Karlovac, Pamučna industrija Duga Resa i mnoga druga proizvodna poduzeća.
Gradivo nekih od tih poduzeća u Arhiv je zaprimljeno dijelom tijekom ili neposredno po okončanju domovinskoga obrambenog rata, pretežito u kaotičnom stanju, kao na primjer "Jugoturbina". U takvim okolnostima u mnogim slučajevima nije bilo moguće realizirati zahtjev prethodnog sređivanja i izlučivanja onog registraturnog gradiva, kojemu je istekao rok čuvanja, kod samog ili od samog stvaratelja ili imatelja gradiva. Potraživanje dokumentacije je, međutim, bilo u svrhu ostvarivanja određenih radom stečenih prava (staž, mirovine), bilo u svrhu povijesnih i sličnih istraživanja, bivalo s vremenom sve veće (novoosnovana poduzeća kao pravni sljednici učestalo istražuju povijest pravnog prednika, najčešće u promidžbene svrhe), pa je bila prijeko potrebna i hitna arhivistička obrada.
Posljednjih godina bilježimo znatan porast zanimanja istraživača raznih profesija za gradivo gospodarske tematike, a istraživanja su različita: od istraživanja vezanih zagospodarsku povijest grada, povijest pojedinih djelatnosti, npr. ugostiteljstvo, turizam, povijest industrije, povijest pojedinih tvornica, do istraživanja vezanih za zaštitu industrijske arhitekture ili za obiteljsku povijest (nekadašnje osnivače, vlasnike, dioničare i slično).
Arhivistički su sređeni arhivski fondovi dijela netom zaprimljenog gradiva, među kojima se nalaze: "Mustad" - tvornica čavala te željezne i čelične robe d. d. Karlovac kao prednik likvidiranog poduzeća "ŽE-ČE" Karlovac, "Jugoturbina" Karlovac, Pamučna industrija Duga Resa, kao i prednik d. d. Domaća tvornica predenja i tkanja pamuka Duga Resa (gradivo ove pravne osobe je dijelom preuzeto prije tranzicijskih promjena, dijelom se gradivo nalazi kod stvaratelja, nad kojim je u tijeku stečajni postupak.
U knjizi "Inventari za fondove i zbirke 3" donosi arhivistica opis arhivskoga fonda čiji je stvaratelj industrijsko poduzeće tekstilne djelatnosti poznato pod nazivom "Vunateks" Karlovac. Gradivo obuhvaća vremenski raspon od 1945. do 1995. godine. Zaprimljeno je u Arhiv 1996. godine.
Arhivistička obrada je uslijedila neposredno nakon preuzimanja. Opis sadrži osnovne podatke o osnutku, razvoju i likvidaciji poduzeća, organizacijskoj formi poduzeća, plan sređivanja, sadržaj te popis gradiva. Gradivo je sređeno na tematske cjeline, uglavnom slijedom odlaganja od strane stvaratelja. Na taj je način formirano sedam serija: 1. Osnutak, statusne promjene, likvidacija poduzeća, 2. Upravljanje, upravna tijela, 3. Pravni poslovi, 4. Nekretnine, 5. Strojevi, postrojenja, 6. Knjigovodstvo, računovodstvo, 7. Zaposlenici. U okviru serija raščlanjene su manje tematske cjeline. Napravljena je osnovna analiza gradiva i stvaratelja gradiva u smjeru podataka o osnutku, razvoju i likvidaciji poduzeća kao i organizacijskoj formi poduzeća. Spomenuto je navedeno u opisu, pored ostalih neophodnih podataka kao što su plan sređivanja, sadržaj i popis gradiva.
Sljedeći opis odnosi se na arhivski fond filijale, odnosno podružnice Prve hrvatske štedionice u Karlovcu, koja je prestala postojati u procesu konfiskacije i nacionalizacije neposredno nakon završetka II. svjetskog rata, odnosno promjenom društvenopolitičkog uređenja.
Radi se o dioničarskom društvu čija je svrha bila obavljanje bankarskog, odnosno novčarskog poslovanja, a koje je poslovalo u Karlovcu od 1914. do 1946. godine.
Kada i od koga je gradivo preuzeto u Arhiv je nepoznanica. Arhivističkoj obradi pristupilo se 2003. godine. Kako je dokumentacija uglavnom odlagana tematski, tako su
formirane i serije kao tematske cjeline. Prvu veću tematsku cjelinu čine knjigovodstvene evidencijske knjige, nastale specifičnim dijelom bankarskog poslovanja i kao takve čine jednu zasebnu seriju. Drugu veću tematsku cjelinu kao seriju sačinjavaju ostali spisi, koji su podijeljeni na manje cjeline, a u funkcionalnoj zavisnosti nastanka, kao što su: 1. Pravni poslovi, 2. Porez i druge pristojbe; podmirenja, 3. Poslovanje; pokazatelji; obračuni, izvješća, bilanca, 4. Novčarske transakcije i blagajničko poslovanje. U okviru podserija raščlanjeni su spisi pojedinih predmeta i kao takvi evidentirani.
Opis sadrži kratak povijesni osvrt o stvaratelju, osnovne podatke o poslovanju, organizaciji, analizu sadržaja pisane ostavštine te popis gradiva. Rezultat je arhivističke obrade fonda, čime je većim dijelom završeno sređivanje arhivskih fondova gospodarstva za vremensko razdoblje do 1945. godine.
7. Zbirka fotografija i negativa u DAKA Gradivo komunističkih komiteta
(Damir Klaić)
Sadržajno pojašnjenje bilo je prioritet u sređivanju ove zbirke s obzirom na to da je ranije zbirka bila imenovana Zbirka fotografija iz Radničkog pokreta i NOR-a. Kako su većina foto-zapisa presnimke, izvršena je redefinicija zbirke s novom tematskom podjelom. Starija evidencija i hiperprodukcija presnimki otežala je snalaženje, neke su fotografije više puta registrirane, zapisi su različito zemljopisno i vremenski interpretirani, pa stoga arhivist smatra da bi općenita tematska podjela bila svrhovita za ovu
zbirku.
Potrebno je bilo promijeniti ovaj način zajedničke pohrane izvornih fotografi ja i presnimki, razdvojiti ih fizički zbog definiranja vlasništva nad foto-zapisima, a istraživačima omogućiti razumno snalaženje u novoj strukturi uz uputu u slučaju presnimki prema izvorniku, odnosno ustanovi ili pojedincu koji ga čuva.Sređivanje ove fotografske zbirke usmjereno je prema stvaranju unutarnjeg reda izvornih foto-zapisa dvadesetog stoljeća zemljopisno i informativno određenih karlovačkim prostorom iz različitih sadržajnih djelokruga. U toj se je svezi potrebno prikloniti nekoj logici koja bi bila korisnicima jednostavna i prihvatljiva za brzu definiciju odnosno pojašnjenje. Kako je fotografija zapis neke situacije i prostora, i prihvaćajući činjenicu da niti jedna tema ne dominira (Radnički pokret i NOR su većinom presnimke), opći i širi pojmovi u interpretaciji bili bi prihvatljiviji za našu zbirku.
Kao dokument i dopunsko gradivo foto-zapis je određen temom, geografski i vremenom, pa su to elementi koji kreiraju unutarnji red zbirke. Funkcija obavijesnog pomagala usmjerena je prema tematskim serijama (osobe, grupni portreti, događaji i objekti) dok je osnovna kartoteka usmjerena na pronalaženje negativa po ulaznom broju. Unutar tematske serije zemljopisni pojam bio bi niža razina, odnosno njena podserija, kao i abecedna podjela u tematskoj seriji za osobe.
Kronološka podjela, odnosno registrirana godina također je niža razina unutar jedne tematske cjeline, a simbolizira godinu i njenu prepoznatljivost. Identitet jedne godine činili bi i prezentirali bitni događaji na nekoj lokaciji.
Gradivo KPH/SKH obilježava i prezentira političku vlast na prostoru Hrvatske u vremenu od 1945. do 1990. godine i dio je sveukupne ostavštine gradiva društveno-političkih organizacija. Po oscilaciji političkih razmišljanja u vremenu druge polovice 20. stoljeća može se primijetiti kako je ideologija djelovala na unutarnju organiziranost KPH i njenu promjenljivost u nekoliko razvojnih faza te teritorijalnu
nadležnost. Vrijedno je osvrnuti se i na raniji tijek egzistiranja u predratnim i ratnim uvjetima pretpostavljajući da će povjesničari biti ti koji će u istraživanjima biti kompetentni za interpretaciju evolucije jedne političke stranke i njenom prijelazu i transformaciji u DPO i zatim ponovnom prijelazu u oblikovnost političke stranke.
Sama definicija koja se koristi u pojašnjenju organiziranosti i funkcije vlasti KP, koja osniva i vrši nadzor nad upravnom strukturom NOO, osniva i kontrolira ostale DPO i vojsku, predstavlja ovu cjelovitu organiziranost kao određeni tip sile naroda protiv narodnih neprijatelja, gdje je definirano što su to narodni interesi, prava i slobode.
Definicija se promijenila tijekom vremena. KP ima nadzor nad gospodarskim životom u industriji, trgovini, financijama, zdravstvu, naobrazbi i kulturnim životom, koji se umanjuje osamdesetih godina, kad osnovne partijske organizacije unutar radnih organizacija gube utjecaj. Razlaganje funkcije organizacije vlasti i promidžbe počelo je nakon 1953. godine, kad u strukturi komiteta više ne postoji odjeljenje za agitaciju i propagandu i kad KP/SK osniva potrebne Aktive, Službe za informiranje, a rad u partijskim školama biva pojačan u svrhu praćenja suvremenosti.
Ovi elementi funkcionalnog preobražaja političke stranke koja vlada 45 godina mogu biti odrednica u odnosu na postojanu organizacijsku strukturu sastavljanu od Kadrovskog odjeljenja i Instruktorskog odjeljenja ili Sekretarijata.
Stalno prisutna arhivistička objektivnost i nepolitičnost stavlja arhiviste pred dilemu kada se radi o množini srodnih zapisnika nastalih od različitih formacija i komisija formiranih unutar komiteta.
U DAKA pohranjujemo gradivo komunističkih komiteta s prostora Karlovca do 1947. godine uglavnom kao predspise mlađih fondova. Od 1948. do 1952. djeluje Karlovački oblastni komitet ingerentan kotarskim komitetima prostora Like i Pokuplja te Gradskom karlovačkom komitetu. Od 1953. česte teritorijalne podjele uvjetovale su prestanak Gradskog komiteta Karlovac te prestanak rada Kotarskog komiteta Karlovac 1967. godine. Od 1968. do 1990. djeluje općinski komitet i općinska konferencija, ali gradivo od 1980. do 1990. godine nije pohranjeno u DAKA.
8. Zaključak
Ovim smo kratkim predstavljanjem naše edicije "Inventari za fondove i zbirke 3" željeli dati svoj doprinos temi "Obrada i opis arhivskoga gradiva". Htjeli smo prikazati rezultate našega rada i objasniti poteškoće, okolnosti i specifi čnosti sređivanja arhivskoga gradiva u našem arhivu. Izdanjem ove knjige popunili smo prazninu koja se osjećala kod naše stručne i laičke javnosti. Nadamo se da će ona biti od koristi svakome tko za njom posegne i u njoj potraži informacije potrebne za svoj rad. Također smo zahvalni svima onima koji će se bilo savjetom, bilo sugestijom, bilo kritikom osvrnuti na u njoj predstavljeni način rada.
Jedna od glavnih zadaća svakoga arhiva je omogućiti pristup do svojih fondova. Korisnicima gradivo omogućava ostvarenje nekog osobnog prava (stranke) ili neku vrstu istraživanja (istraživači). Zanimanje za znanstvena istraživanja o upravi, pravosuđu, gospodarstvu, kulturi, prosvjeti ili bilo kojem području života, rada i stvaranja na prostoru nadležnosti Državnoga arhiva u Karlovcu posljedica je vrijednosti arhivskoga gradiva koje naš Arhiv čuva. Objavljivanje obavijesnih pomagala važno je u promoviranju rada arhiva i nastojanju da se na ovaj način korisnicima arhivskoga gradiva i široj javnosti omogući što bolji uvid u bogatstvo i raznolikost informacija koje se ondje čuvaju. Budući da su naša izdanja prerasla u niz, nadamo se da će ova obavijesna pomagala ispuniti i više od promotivne funkcije.
Dakle, predstavljamo sumarne inventare fondova:
- Narodni odbor oblasti Karlovac 1949.-1951.
- Gradski narodni odbor Ogulin 1945.-1952.
- Narodni odbor općine Ogulin 1953.-1962.
- Kraljevska gimnazija u Karlovcu (1766.-1884.); 1820.-1884.
- Kraljevska viša realna škola u Rakovcu (1838.-1884.); 1863.-1882.
- Mješovita gimnazija Karlovac (1954.-1967.)
- "Vunateks" Vunarski kombinat Karlovac 1946.-1995.
- Prva hrvatska štedionica, Podružnica Karlovac 1914.-1946.
2. HR-DAKA-12: Narodni odbor oblasti Karlovac (1949.-1951.)
(Silvija Štakorec)
Među fondovima pohranjenima u Državnom arhivu u Karlovcu fondovi organa uprave su među najznačajnijima, a njihov najveći broj potječe iz razdoblja nakon II. svjetskog rata. Narodni odbor oblasti Karlovac kao najviši lokalni organ državne uprave na području tadašnje Oblasti u razdoblju od 1949. do 1951. godine bio je nadležan svim kotarskim, gradskim i mjesnim narodnim odborima na velikom području od Like do središnje Hrvatske, a djelovao je u burnom povijesnom razdoblju neposredno nakon sukoba s Informbiroom. U ovom sumarnom inventaru koji je nastao kao pismena radnja za polaganje stručnog ispita opisan je, dakle, fond "Narodni odbor oblasti Karlovac (1949.-1951.)". Fond sadrži 88 knjiga i 49,2 kutije gradiva (ukupno 6 d/m gradiva), u Arhiv je preuzet 1974. godine. Gradivo je nastalo radom spomenutog Narodnog odbora u razdoblju od 1949. do 1951. godine na području kotara Brinje, Donji Lapac, Glina, Gospić, Gračac, Karlovac, Korenica, Ogulin, Otočac, Perušić, Slunj, Udbina, Vojnić i Vrginmost te gradova Gospića i Karlovca koji su se nalazili u sastavu oblasti Karlovac.
Gradivo je sređeno prema principu prvobitnog reda u 9 serija i 4 podserije koje su formirane prema unutarnjim organizacijskim jedinicama NO-a oblasti. Budući da je NO oblasti Karlovac primjenjivao decentralizirani način registraturnog poslovanja, urudžbeni zapisnici i ostale knjige vodili su se posebno za svaku organizacijsku jedinicu. Kod sređivanja prvo je bilo potrebno utvrditi koji spisi pripadaju kojoj organizacijskoj jedinici i na taj način formirati serije. Osim toga, problem kod sređivanja bilo je i to što predmeti nisu bili u košuljicama niti pričvršćeni spajalicama, pa je bilo potrebno identificirati njihove dijelove i uložiti ih u košuljice.
Kod sređivanja nije bilo izlučivanja jer je gradivo samo djelomično sačuvano. Inventar je izrađen prema ISAD(G) standardu i donosi osnovne podatke o upravnoj povijesti, osnivanju i ukidanju NO-a, njegovoj nadležnosti, unutarnjem ustrojstvu, administrativnom poslovanju, povijesti fonda i sadržaju te opis serija.
3. HR-DAKA-42: Gradski narodni odbor Ogulin (1945.-1952.)
HR-DAKA-344: Narodni odbor općine Ogulin (1953.-1962.)
(Marija Jagunić)
U ovim sumarnim inventarima opisani su fondovi "Gradski narodni odbor Ogulin 1945.-1952." i "Narodni odbor općine Ogulin 1953.-1962.".
Fond Gradskoga narodnog odbora Ogulin sadrži 12 knjiga i 43 kutije gradiva, koji je preuzeto od našega arhiva 19. srpnja 1967. godine, a do izgradnje nove zgrade arhiva u Karlovcu nalazilo se u Sabirnom centru u Ogulinu. Gradivo je nastalo radom spomenutog narodnog odbora u razdoblju od 1945. do 1952. godine na području mjesta Ogulin, koje je 1950. godine dobilo status grada. Gradivo čine spisi upravnog poslovanja GNO-a: molbe, žalbe, uputstva i okružnice, zapisnici sa sjednica, popisi konfiscirane imovine, odluke o socijalnoj pomoći, izvješća o poslovanju privrede i školstva, raspodjeli hrane i građevnog materijala, rješenja o postavljanjima i napredovanju u službi. Arhivistica je gradivo našla posloženo u kutijama. Godište 1945. bilo je razdvojeno po serijama po odjelima. Ova je podjela bila nelogična budući da su spisi vođeni po jednom centralnom urudžbenom zapisniku, stoga je arhivistica rasformirala serije i spise sredila kronološki po tekućem broju. Mali broj spisa koji nisu imali broj sredila je zasebno. U zasebnu seriju izdvojila je i personalne spise. Izlučivanje je vršila iz svih spisa osim spisa godišta 1945. koje je radi zanimljivosti gradiva odlučila sačuvati u cijelosti. Od svih vrsta spisa iz kojih je vršeno izlučivanje ostavljala je specimene. Također napominje da broj knjiga koji je zatekla prilikom sređivanja fonda ne odgovara popisu u knjizi Općeg inventara. Sumarni je inventar iskazan tablicama u tri serije.
Narodni odbor općine Ogulin nastao je preustrojem starog Narodnog odbora općine prema Zakonu o provođenju novog uređenja općina i kotara iz 1953. godine. U ovom je sumarnom inventaru opisano gradivo koje je nastalo u razdoblju od 1953. do 1962. godine. Fond sadrži 22 knjige i 25 kutija spisa. Gradivo je preuzeto od strane tadašnjeg Historijskog arhiva u Karlovcu 9. svibnja 1986. godine zajedno s gradivom Skupštine općine Ogulin. Arhivistica je gradivo pronašla u spremištu posloženo po tekućem broju i u kutijama. Pri izlučivanju gradiva koristila je "Pravilnik o odabiranju i izlučivanju arhivske građe" (NN 36/81). Kao primjer škartiranog gradiva navodi: duplikate i multiplikate, žalbe i pritužbe građana, opomene radi neplaćanja računa i neizvršenja naredbi, razna uvjerenja, prijave poljske štete, razne potvrde, rješenja o godišnjem odmoru, evidencije o izostancima s posla, molbe za socijalnu pomoć, postavljanje staratelja u sudskom postupku, otpise poreza, pozive na proslave, popise sitnog inventara, prijave za stručne ispite, zahtjeve za izdavanje radnih knjižica itd.
Pri sređivanju gradiva arhivistica je vodila računa o prvobitnom redu, naime spisi su vođeni po centralnom urudžbenom zapisniku i tekućem broju do 1955. godine, a nakon 1959. spisi su odlagani po arhivskim znakovima. Knjige je numerirala i popisala te izradila popis i inventar.
4. HR-DAKA-85: Kraljevska gimnazija u Karlovcu (1766.-1884.); 1820.-1884.
HR-DAKA-372: Kraljevska viša realna škola u Rakovcu (1838.-1884.);1863.-1882.
(Antonio Bosio)
Ovaj rad obuhvaća sumarni inventar gradiva Kraljevske gimnazije u Karlovcu i Kraljevske više realne škole u Rakovcu. Obje su škole prethodile Kraljevskoj velikoj realnoj gimnaziji u Rakovcu-Karlovcu, koja je nastala njihovom integracijom. I ovaj je sumarni inventar nastao kao pismena radnja za polaganje stručnog ispita. Da bi se obuhvatila cjelina povijesnoga okvira u kojem su djelovale Kraljevska gimnazija i Kraljevska viša realna škola, a naročito njihov doprinos u obrazovanju stanovništva karlovačkoga i znatno šireg područja, bilo je potrebno obje škole, kao stvaratelje dvaju fondova, obraditi u jednom sumarnom inventaru.
Fond Kraljevske gimnazije sadrži 16 knjiga i 38 kutija spisa (ukupno 4,6 d/m), a gradivo je u naš arhiv preuzeto 1989. godine. Fond Kraljevske više realne škole sastoji se od 25 knjiga i 8 kutija spisa (2,3 d/m). U Arhiv je preuzet u dva navrata: 1981. i 1988. godine.
Gradivo Kraljevske gimnazije u Karlovcu sadrži, najvećim dijelom, podatke o korespondenciji ove gimnazije i tadašnjih prosvjetnih vlasti. Gradivo Kraljevske više realne škole u Rakovcu sadrži također podatke o korespondenciji ove škole i tadašnjih prosvjetnih i vojnih vlasti u Karlovcu, Zagrebu i Beču. Sačuvani dokumenti obiju škola svjedoče o njihovu radu, programu i ustroju.
Gradivo je sređeno prema prvobitnom poretku samoga stvaratelja. Serije spisa zakoje postoje odgovarajuća registraturna pomagala, tj. urudžbeni zapisnici i kazala iskazane su u ovom sumarnom inventaru zajedno s pomagalima po kojima su spisi sređivani.
U novijim obavijesnim pomagalima prevladavaju sumarni inventari i arhivski popisi. U sumarnim se inventarima primjenjuje standard ISAD(G) i imaju tipiziranu strukturu: opširniji opis razine fonda te sumarni opis tehničkih jedinica, uglavnom razine serija, koji se još uvijek naziva inventarnim popisom. Serija "Varia" podijeljena je na podserije, kako bi se izbjegle općenitost i nejasnoće. Sumarni inventar nije iskazan tablično, nego opisno, što prema mišljenju arhivista istraživača neće lišiti potrebnih informacija.
Sačuvano je gradivo dobro očuvano, pa njegovo pretraživanje istraživačima ne bi trebalo predstavljati problem. Navedeno je gradivo značajan izvor podataka kako za znanstvena istraživanja, tako i za potrebe građana. Gradivo je nastalo između 1820. i 1884. godine.
Ovaj je inventar izrađen sukladno važećim normama: Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskoga gradiva ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkoga normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR(CPF).
5. HR-DAKA-357: Mješovita gimnazija-Karlovac (1954.-1967.)
(Ines Bučar)
Sumarni inventar arhivistice Ines Bučar obrađuje fond školstva, konkretno Mješovitu gimnaziju – Karlovac (1954.-1967).
Gradivo ove škole sadrži najvećim dijelom podatke o učenicima te o korespondenciji ove gimnazije i njezinih, tadašnjih, nadležnih ustanova. Tu nalazimo podatke o raznim zamolbama učenika i roditelja, zatim podatke o naređenjima i obavijestima nadležnih ustanova i institucija, vezano uz rad, program i ustroj ove gimnazije.
Fond Mješovite gimnazije – Karlovac sačinjavaju tri serije gradiva. Prva serija su Pedagoške knjige u količini trideset knjiga, druga serija su Administrativne knjige u količini svega jedne knjige i treća serija su Opći spisi u količini svega jedne kutije spisa.
Pri sređivanju gradiva arhivistica nije nailazila na neke posebne probleme iz razloga što je to malen fond i sastoji se prvenstveno od Pedagoških knjiga.
Pedagoške knjige poredane su slijedom važnosti, za koju je arhivistica smatrala da je ispravna, poštivajući pritom načelo prvobitnog poretka samog stvaratelja, koliko je bilo moguće. Dakle, Pedagoške knjige poredane su kako slijedi: Glavni imenik, tj. Glavna knjiga, Imenik kandidata ispita zrelosti, tj. Glavne knjige završnih ispita (zajedno sa Zapisnikom o završnom ispitu), Glavna knjiga završnog ispita, Glavni imenik privatnih učenika i Zapisnik sjednica nastavničkog zbora.
Po mišljenju arhivistice bilo bi dobro kad bi se mogla napraviti neka okvirna standardizacija redoslijeda važnosti jer manje-više uvijek arhivist sam mora odlučivati koji će redoslijed poštivati premda je i svaki fond specifičan za sebe.
Što se tiče spisa, nije bilo odabiranja odnosno izlučivanja gradiva jer ionako posjedujemo malu količinu spisa koji samim time dobivaju trajnu vrijednost. Iz spisa se vidi da ih je stvaratelj sređivao prema pravilima administrativnog poslovanja uz pomoć uredskih knjiga, tj. urudžbenih zapisnika, koji nažalost nisu sačuvani.
Što se tiče sačuvanosti gradiva, ono je u relativno dobrom stanju. Spisi su sporadično oštećeni. Rubovi dijela spisa, kao i korice knjiga, djelomično su oštećeni zbog korištenja i starosti papira, međutim čitljivost je unatoč tomu dobra.
Ovaj inventar izrađen je sukladno važećim normama: Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskoga gradiva ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkoga normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR(CPF).
Naposljetku, gradivo Mješovite gimnazije – Karlovac vrijedan je izvor za proučavanje rada i ustrojstva srednje škole koja pod drugim nazivom djeluje i danas na našem prostoru.
6. "Vunateks" Vunarski kombinat - Karlovac
"Prva hrvatska štedionica, podružnica Karlovac"
(Marica Basar)
Riječ je o arhivskim fondovima nastalim djelovanjem gospodarstvenih čimbenika, pod nazivom: "Prva hrvatska štedionica, podružnica Karlovac" i "Vunateks" Vunarski kombinat – Karlovac. Arhivsko gradivo ovih fondova ostavština je podružnice jednog novčarskog zavoda i jedne tvornice tekstilne djelatnosti, koje su obavljale svoju djelatnost u Karlovcu u vremenskom razdoblju od 1914. do 1946. (štedionica) i od 1946. do 1995. (tvornica). Obje spomenute pravne osobe prestaju s radom i postojanjem uslijed pravno-političkih promjena.
Poznato je da su tranzicijske promjene, noseći sa sobom promjenu vlasničke strukture, procesom pretvorbe i privatizacije, najteže pogodile gospodarstvo. Poznata posljedica tih promjena jest veliki broj propalih poduzeća, što je nadalje rezultiralo velikim opsegom arhivskoga gradiva koje je trebalo u kratkom vremenskom razdoblju zbrinuti.
Državni arhiv u Karlovcu, sa sjedištem u razvijenom industrijskom gradu s brojnim poduzećima raznovrsne djelatnosti i nadležnošću nad velikim dijelom područja pogođenim i ratnim nedaćama, našao se u situaciji hitnog prijema i arhivističke obrade velike količine gradiva, odnosno registratura mnogih od tih nekada vrlo uspješnih i nadaleko poznatih, a sada već likvidiranih poduzeća. Među njima se nalaze tvornice željezno-metalne, tekstilne, kožne i drugih djelatnosti kao što su gigant nekadašnje metalske industrije "Jugoturbina" Karlovac, s brojnim tvornicama u sastavu jedinstvenog poduzeća, "ŽE-ČE" Karlovac, "Konteks" Karlovac, "Vunateks" vunarski kombinat Karlovac, Pamučna industrija Duga Resa i mnoga druga proizvodna poduzeća.
Gradivo nekih od tih poduzeća u Arhiv je zaprimljeno dijelom tijekom ili neposredno po okončanju domovinskoga obrambenog rata, pretežito u kaotičnom stanju, kao na primjer "Jugoturbina". U takvim okolnostima u mnogim slučajevima nije bilo moguće realizirati zahtjev prethodnog sređivanja i izlučivanja onog registraturnog gradiva, kojemu je istekao rok čuvanja, kod samog ili od samog stvaratelja ili imatelja gradiva. Potraživanje dokumentacije je, međutim, bilo u svrhu ostvarivanja određenih radom stečenih prava (staž, mirovine), bilo u svrhu povijesnih i sličnih istraživanja, bivalo s vremenom sve veće (novoosnovana poduzeća kao pravni sljednici učestalo istražuju povijest pravnog prednika, najčešće u promidžbene svrhe), pa je bila prijeko potrebna i hitna arhivistička obrada.
Posljednjih godina bilježimo znatan porast zanimanja istraživača raznih profesija za gradivo gospodarske tematike, a istraživanja su različita: od istraživanja vezanih zagospodarsku povijest grada, povijest pojedinih djelatnosti, npr. ugostiteljstvo, turizam, povijest industrije, povijest pojedinih tvornica, do istraživanja vezanih za zaštitu industrijske arhitekture ili za obiteljsku povijest (nekadašnje osnivače, vlasnike, dioničare i slično).
Arhivistički su sređeni arhivski fondovi dijela netom zaprimljenog gradiva, među kojima se nalaze: "Mustad" - tvornica čavala te željezne i čelične robe d. d. Karlovac kao prednik likvidiranog poduzeća "ŽE-ČE" Karlovac, "Jugoturbina" Karlovac, Pamučna industrija Duga Resa, kao i prednik d. d. Domaća tvornica predenja i tkanja pamuka Duga Resa (gradivo ove pravne osobe je dijelom preuzeto prije tranzicijskih promjena, dijelom se gradivo nalazi kod stvaratelja, nad kojim je u tijeku stečajni postupak.
U knjizi "Inventari za fondove i zbirke 3" donosi arhivistica opis arhivskoga fonda čiji je stvaratelj industrijsko poduzeće tekstilne djelatnosti poznato pod nazivom "Vunateks" Karlovac. Gradivo obuhvaća vremenski raspon od 1945. do 1995. godine. Zaprimljeno je u Arhiv 1996. godine.
Arhivistička obrada je uslijedila neposredno nakon preuzimanja. Opis sadrži osnovne podatke o osnutku, razvoju i likvidaciji poduzeća, organizacijskoj formi poduzeća, plan sređivanja, sadržaj te popis gradiva. Gradivo je sređeno na tematske cjeline, uglavnom slijedom odlaganja od strane stvaratelja. Na taj je način formirano sedam serija: 1. Osnutak, statusne promjene, likvidacija poduzeća, 2. Upravljanje, upravna tijela, 3. Pravni poslovi, 4. Nekretnine, 5. Strojevi, postrojenja, 6. Knjigovodstvo, računovodstvo, 7. Zaposlenici. U okviru serija raščlanjene su manje tematske cjeline. Napravljena je osnovna analiza gradiva i stvaratelja gradiva u smjeru podataka o osnutku, razvoju i likvidaciji poduzeća kao i organizacijskoj formi poduzeća. Spomenuto je navedeno u opisu, pored ostalih neophodnih podataka kao što su plan sređivanja, sadržaj i popis gradiva.
Sljedeći opis odnosi se na arhivski fond filijale, odnosno podružnice Prve hrvatske štedionice u Karlovcu, koja je prestala postojati u procesu konfiskacije i nacionalizacije neposredno nakon završetka II. svjetskog rata, odnosno promjenom društvenopolitičkog uređenja.
Radi se o dioničarskom društvu čija je svrha bila obavljanje bankarskog, odnosno novčarskog poslovanja, a koje je poslovalo u Karlovcu od 1914. do 1946. godine.
Kada i od koga je gradivo preuzeto u Arhiv je nepoznanica. Arhivističkoj obradi pristupilo se 2003. godine. Kako je dokumentacija uglavnom odlagana tematski, tako su
formirane i serije kao tematske cjeline. Prvu veću tematsku cjelinu čine knjigovodstvene evidencijske knjige, nastale specifičnim dijelom bankarskog poslovanja i kao takve čine jednu zasebnu seriju. Drugu veću tematsku cjelinu kao seriju sačinjavaju ostali spisi, koji su podijeljeni na manje cjeline, a u funkcionalnoj zavisnosti nastanka, kao što su: 1. Pravni poslovi, 2. Porez i druge pristojbe; podmirenja, 3. Poslovanje; pokazatelji; obračuni, izvješća, bilanca, 4. Novčarske transakcije i blagajničko poslovanje. U okviru podserija raščlanjeni su spisi pojedinih predmeta i kao takvi evidentirani.
Opis sadrži kratak povijesni osvrt o stvaratelju, osnovne podatke o poslovanju, organizaciji, analizu sadržaja pisane ostavštine te popis gradiva. Rezultat je arhivističke obrade fonda, čime je većim dijelom završeno sređivanje arhivskih fondova gospodarstva za vremensko razdoblje do 1945. godine.
7. Zbirka fotografija i negativa u DAKA Gradivo komunističkih komiteta
(Damir Klaić)
Sadržajno pojašnjenje bilo je prioritet u sređivanju ove zbirke s obzirom na to da je ranije zbirka bila imenovana Zbirka fotografija iz Radničkog pokreta i NOR-a. Kako su većina foto-zapisa presnimke, izvršena je redefinicija zbirke s novom tematskom podjelom. Starija evidencija i hiperprodukcija presnimki otežala je snalaženje, neke su fotografije više puta registrirane, zapisi su različito zemljopisno i vremenski interpretirani, pa stoga arhivist smatra da bi općenita tematska podjela bila svrhovita za ovu
zbirku.
Potrebno je bilo promijeniti ovaj način zajedničke pohrane izvornih fotografi ja i presnimki, razdvojiti ih fizički zbog definiranja vlasništva nad foto-zapisima, a istraživačima omogućiti razumno snalaženje u novoj strukturi uz uputu u slučaju presnimki prema izvorniku, odnosno ustanovi ili pojedincu koji ga čuva.Sređivanje ove fotografske zbirke usmjereno je prema stvaranju unutarnjeg reda izvornih foto-zapisa dvadesetog stoljeća zemljopisno i informativno određenih karlovačkim prostorom iz različitih sadržajnih djelokruga. U toj se je svezi potrebno prikloniti nekoj logici koja bi bila korisnicima jednostavna i prihvatljiva za brzu definiciju odnosno pojašnjenje. Kako je fotografija zapis neke situacije i prostora, i prihvaćajući činjenicu da niti jedna tema ne dominira (Radnički pokret i NOR su većinom presnimke), opći i širi pojmovi u interpretaciji bili bi prihvatljiviji za našu zbirku.
Kao dokument i dopunsko gradivo foto-zapis je određen temom, geografski i vremenom, pa su to elementi koji kreiraju unutarnji red zbirke. Funkcija obavijesnog pomagala usmjerena je prema tematskim serijama (osobe, grupni portreti, događaji i objekti) dok je osnovna kartoteka usmjerena na pronalaženje negativa po ulaznom broju. Unutar tematske serije zemljopisni pojam bio bi niža razina, odnosno njena podserija, kao i abecedna podjela u tematskoj seriji za osobe.
Kronološka podjela, odnosno registrirana godina također je niža razina unutar jedne tematske cjeline, a simbolizira godinu i njenu prepoznatljivost. Identitet jedne godine činili bi i prezentirali bitni događaji na nekoj lokaciji.
Gradivo KPH/SKH obilježava i prezentira političku vlast na prostoru Hrvatske u vremenu od 1945. do 1990. godine i dio je sveukupne ostavštine gradiva društveno-političkih organizacija. Po oscilaciji političkih razmišljanja u vremenu druge polovice 20. stoljeća može se primijetiti kako je ideologija djelovala na unutarnju organiziranost KPH i njenu promjenljivost u nekoliko razvojnih faza te teritorijalnu
nadležnost. Vrijedno je osvrnuti se i na raniji tijek egzistiranja u predratnim i ratnim uvjetima pretpostavljajući da će povjesničari biti ti koji će u istraživanjima biti kompetentni za interpretaciju evolucije jedne političke stranke i njenom prijelazu i transformaciji u DPO i zatim ponovnom prijelazu u oblikovnost političke stranke.
Sama definicija koja se koristi u pojašnjenju organiziranosti i funkcije vlasti KP, koja osniva i vrši nadzor nad upravnom strukturom NOO, osniva i kontrolira ostale DPO i vojsku, predstavlja ovu cjelovitu organiziranost kao određeni tip sile naroda protiv narodnih neprijatelja, gdje je definirano što su to narodni interesi, prava i slobode.
Definicija se promijenila tijekom vremena. KP ima nadzor nad gospodarskim životom u industriji, trgovini, financijama, zdravstvu, naobrazbi i kulturnim životom, koji se umanjuje osamdesetih godina, kad osnovne partijske organizacije unutar radnih organizacija gube utjecaj. Razlaganje funkcije organizacije vlasti i promidžbe počelo je nakon 1953. godine, kad u strukturi komiteta više ne postoji odjeljenje za agitaciju i propagandu i kad KP/SK osniva potrebne Aktive, Službe za informiranje, a rad u partijskim školama biva pojačan u svrhu praćenja suvremenosti.
Ovi elementi funkcionalnog preobražaja političke stranke koja vlada 45 godina mogu biti odrednica u odnosu na postojanu organizacijsku strukturu sastavljanu od Kadrovskog odjeljenja i Instruktorskog odjeljenja ili Sekretarijata.
Stalno prisutna arhivistička objektivnost i nepolitičnost stavlja arhiviste pred dilemu kada se radi o množini srodnih zapisnika nastalih od različitih formacija i komisija formiranih unutar komiteta.
U DAKA pohranjujemo gradivo komunističkih komiteta s prostora Karlovca do 1947. godine uglavnom kao predspise mlađih fondova. Od 1948. do 1952. djeluje Karlovački oblastni komitet ingerentan kotarskim komitetima prostora Like i Pokuplja te Gradskom karlovačkom komitetu. Od 1953. česte teritorijalne podjele uvjetovale su prestanak Gradskog komiteta Karlovac te prestanak rada Kotarskog komiteta Karlovac 1967. godine. Od 1968. do 1990. djeluje općinski komitet i općinska konferencija, ali gradivo od 1980. do 1990. godine nije pohranjeno u DAKA.
8. Zaključak
Ovim smo kratkim predstavljanjem naše edicije "Inventari za fondove i zbirke 3" željeli dati svoj doprinos temi "Obrada i opis arhivskoga gradiva". Htjeli smo prikazati rezultate našega rada i objasniti poteškoće, okolnosti i specifi čnosti sređivanja arhivskoga gradiva u našem arhivu. Izdanjem ove knjige popunili smo prazninu koja se osjećala kod naše stručne i laičke javnosti. Nadamo se da će ona biti od koristi svakome tko za njom posegne i u njoj potraži informacije potrebne za svoj rad. Također smo zahvalni svima onima koji će se bilo savjetom, bilo sugestijom, bilo kritikom osvrnuti na u njoj predstavljeni način rada.
Ažurirano (Utorak, 29 Prosinac 2009 12:26)