II. kongres hrvatskih arhivista,
Dubrovnik, 2005.

Ljiljana Antonić
načelnica Sektora za zemljišnoknjižno pravo
Ministarstvo pravosuđa
Zagreb
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

PROJEKT SREĐIVANJA I DIGITALIZACIJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA

Republika Hrvatska i Međunarodna banka za obnovu i razvoj sklopili su Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Ugovorom o projektu sređivanja zemljišnih knjiga i katastra definiran je opći cilj projekta, a to je stvaranje djelotvornog sustava vođenja zemljišnih knjiga kako bi se poboljšalo funkcioniranje tržišta nekretnina kroz unaprjeđenje sustava uknjižbe zemljišta i katastarskog sustava. Ugovorom su određene i aktivnosti koje trebaju provesti Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava. Ministarstvo pravosuđa provodi komponentu razvoja sustava registracije nekretnina.
U cilju razvoja sustava registracije nekretnina Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske provodi niz aktivnosti kako bi se uspostavio efikasan sustav registracije nekretnina i uskladili podatci zemljišne knjige i katastra.
Reforma sustava stvarnih prava započela je donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01), Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo (NN 25/93,48/93, 1/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 68/98, 96/99), Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96, 92/99, 80/02, 81/02) kao i niz drugih zakona.
Donošenjem Zakona vlasništvu i drugim stvarnim pravima uveden je novi stvarno pravni sustav kojem je temelj privatno vlasništvo. Iako je ukinuto društveno vlasništvo na nekretninama i dalje postoji paralelni institut vlasništva dok god je upisano društveno vlasništvo na nekretninama u zemljišnim knjigama budući se privatno pravo vlasništva u zemljišnim knjigama upisuje na zahtjev stranaka. Upisani nositelji prava upravljanja i korištenja na nekretninama dužni su podnijeti nadležnim zemljišnoknjižnim sudovima prijedlog za brisanje društvenog vlasništva i upis privatnog vlasništva u njihovu korist.
U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zakonodavac je propisao tko i pod kojim pretpostavkama stječe pravo vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu.
Reforma sustava registracije nekretnina i zemljišnih knjiga započela je donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjiga i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te svih podzakonskih akata . U sklopu reforme zemljišnih knjiga poduzima se niz aktivnosti radi stvaranja novog efikasnog sustava registracije nekretnina kako bi se omogućila pravna sigurnost u prometu nekretninama i efikasno tržište nekretnina.

Zatečeno stanje upisa u zemljišnim knjigama te evidencija nekretnina u katastru zahtjeva provođenje reforme u cilju stvaranja djelotvornog sustava vođenja zemljišnih knjiga.
Ministarstvo pravosuđa provodi reformu kroz sedam bitnih komponenti koje su uvjet uspješne reforme sustava registracije nekretnina:
1. dovršetak zemljišnoknjižnih postupaka i donošenje rješenja u predmetima koji su evidentirani kao neriješeni sudski predmeti,
2. skraćivanje postupka upisa nekretnina u zemljišne knjige za nekretnine koje su evidentirane u katastarskim evidencijama,
3. upis privatnog vlasništva na stvarima na kojima je upisano društveno vlasništvo u zemljišnoj knjizi,
4. informatizacija zemljišnoknjižnih odjela na općinskim sudovima,
5. digitalizacija (preoblikovanje) ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik,
6. pravna i informatička edukacija zemljišnoknjižnih referenata,
7 . uspostavljanje novog sustava registracije nekretnina i baze zemljišnoknjižnih podataka.

U sklopu reforme sustava registracije nekretnina Ministarstvo pravosuđa organizira stručne skupove i seminare na temu reforme sustava registracije nekretnina.
U tijeku provođenja reforme sustava registracije nekretnina vodi se niz postupaka osnivanja novih EOP zemljišnih knjiga, a do sada je nakon dovršetka izmjere osnovano dvadeset (20) EOP zemljišnih knjiga za katastarske općine, a u tijeku je osnivanje još deset (10) novih zemljišnih knjiga.
Ministarstvo pravosuđa provodi i niz aktivnosti u svrhu poboljšanja zakonodavnog okvira radi stvaranja efikasnog i učinkovitog sustava vođenja zemljišnih knjiga u digitalnom obliku. Usklađenost podataka o nekretnini u katastarskoj evidenciji i u zemljišnoj knjizi jedan je od čimbenika koji osigurava sigurnost u prometu nekretnina. Samo istiniti podaci o nekretnini i pravu vlasništva i drugih stvarnih prava osigurava funkcioniranje tržišta nekretnina i pravnu sigurnost u prometu nekretninama.

Ključne riječi: zemljišnoknjižni sustav, digitalizacija,vlasnička prava, zemljišnoknjižni odjel

I. UVOD

Republika Hrvatska i Međunarodna banka za obnovu i razvoj sklopili su Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Hrvatski Sabor donio je dana 23. siječnja 2003. godine Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Medunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra.
Ugovorom o projektu sređivanja zemljišnih knjiga i katastra definiran je opći cilj projekta, a to je stvaranje djelotvornog sustava vođenja zemljišnih knjiga kako bi se poboljšalo funkcioniranje tržišta nekretnina kroz unaprjeđenje sustava uknjižbe zemljišta i katastarskog sustava.

Ugovorom su određene i aktivnosti koje trebaju provesti Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava. Ministarstvo pravosuđa provodi komponentu razvoja sustava registracije nekretnina.
U cilju razvoja sustava registracije nekretnina Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske provodi niz aktivnosti kako bi se uspostavio efikasan sustav registracije nekretnina i uskladili podatci o nekretnini u zemljišnim knjigama i katastru nekretnina.

II. ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA – ZATEČENO STANJE

Reforma sustava stvarnih prava započela je donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01), Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine broj 25/93,48/93, 1/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 68/98, 96/99), Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine broj 92/96, 92/99, 80/02, 81/02) kao i niz drugih zakona.
Donošenjem Zakona vlasništvu i drugim stvarnim pravima uveden je novi stvarno pravni sustav kojem je temelj privatno vlasništvo.
Iako je ukinuto društveno vlasništvo na nekretninama i dalje postoji paralelni institut vlasništva dok god je upisano društveno vlasništvo na nekretninama u zemljišnim knjigama budući se privatno pravo vlasništva u zemljišnim knjigama upisuje na zahtjev stranaka. Upisani nositelji prava upravljanja i korištenja na nekretninama dužni su podnijeti nadležnim zemljišnoknjižnim sudovima prijedlog za brisanje društvenog vlasništva i upis privatnog vlasništva u njihovu korist.
Citiranim Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u prijelaznim i završnim odredbama propisano je da nekretnine na kojima je postojalo upisano društveno vlasništvo te pravo korištenja i upravljanja postaju pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, odnosno vlasništvo dotadašnjeg nositelja toga prava ili njegova pravnog sljednika.
U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zakonodavac je propisao tko i pod kojim pretpostavkama stječe pravo vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu.
Donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04) i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( NN 128/99) kao i podzakonskih akata Poslovnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik- NN 81/97, 109/02, 13/02, 153/02 i 14/05) i Pravilnika o katastru zemljišta (NN 28/00) stvoreni su preduvjeti za početak reforme zemljišnih knjiga i katastra nekretnina.
Stupanjem na snagu Zakona o zemljišnim knjigama i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te propisivanjem pretvorbe društvenog vlasništva u privatno vlasništvo u odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije otklonjena neusklađenost podataka u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina brzinom kako se to očekivalo u javnosti.
Nemogućnost prometa na tržištu nekretnina koje su bile u društvenom vlasništvu bio je jedan od uzroka nezainteresiranosti građana da prijavljuju u zemljišne knjige prijenos prava korištenja na zemljištu te nebriga za zemljišne knjige i uloga katastra kao „katastra poreza“ tijekom 45 godina uzrokovali su nesređeno zemljišnoknjižno stanje sa stanjem u katastru kao i neusklađenost izvanknjižnog stanja sa zemljišnoknjižnim stanjem u odnosu na upisane nositelje stvarnih prava.
Ukidanjem društvenog vlasništva i uvođenjem u pravni sustav Republike Hrvatske jednovrsnog vlasništva - privatnog vlasništva ostvarile su se pretpostavke za stjecanje vlasništva na nekretninama na kojima su fizičke osobe imale pravo korištenja ili pravo upravljanja što je povećalo promet na tržištu nekretnina.
Nakon dugog niza godina podaci iz zemljišnih knjiga zauzimaju centralno mjesto za građane Republike Hrvatske kao i za domaće i strane ulagače.
Neusklađenost podataka u zemljišnim knjigama i katastru, povećan broj prijedloga za upis stvarnih prava u zemljišne knjige i zahtjeva za izdavanjem izvadaka iz zemljišnih knjiga kao jedine isprave za dokazivanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama dovelo je do drastičnog povećanja broja sudskih predmeta u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova.

III. RAZVOJ SUSTAVA REGISTRACIJE NEKRETNINA

U sklopu projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra provodi se niz aktivnosti radi sređivanja sustava registracije nekretnina i usklađenja podataka u zemljišnim knjigama i katastru nekretnina.
Državna geodetska uprava uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa provodi nove izmjere katastarskih općina radi usklađenja faktičnog stanja sa stanjem u katastru te se nakon dovršetka postupka izmjere osnivaju nove zemljišne knjige. Od početka reforme zemljišnih knjiga i katastra osnovano je 20 novih zemljišnih knjiga za katastarske općine , a u tijeku je osnivanje zemljišnih knjiga za daljnjih 10 katastarskih općina.
Potrebno je istaknuti da je osnivanje zemljišnih knjiga posebno značajno za otoke i druga područja u Republici Hrvatskoj na kojima su zemljišne knjige uništene tijekom drugog svjetskog rata.
Uz postupak izmjere i osnivanja zemljišnih knjiga u tijeku reforme provode se i druge aktivnosti kako bi se provela uspješna reforma sustava registracije nekretnina.
Jedan od bitnih preduvjeta za uspješnost reforme zemljišnih knjiga jest usklađenost podataka u katastru i zemljišnim knjigama. Ministarstvo pravosuđa utvrđivalo je uzroke dugotrajnosti postupka kao i učinkovitost u provedbi Zakona o zemljišnim knjigama i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u postupku upisa nekretnina iz katastra u zemljišne knjige kao i upisa izvanknjižnih nositelja stvarnih prava.
U postupku nadzora rada zemljišnoknjižnih odjela na općinskim sudovima utvrđeni su uzroci dugotrajnosti vođenja postupka te postupak pribavljanja isprava koje trebaju fizičke i pravne  osobe dostaviti uz svoje prijedloge za upis prava vlasništva i drugih stvarnih prava te nekretnina u zemljišne knjige.
Ministarstvo pravosuđa osnovalo je radnu grupu sastavljenu od predstavnika Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Državne geodetske uprave, zemljišnoknjižnih sudaca i zemljišnoknjižnih referenata. Cilj osnivanja ove radne grupe je preispitivanje zakonskih odredbi kojima se regulira upis nekretnina u zemljišne knjige, provedba pretvorbe društvenog vlasništva i upis privatnog vlasništva na stvarima na kojima je još uvijek upisano društveno vlasništvo u zemljišnoj knjizi.
Budući se nakon proteka određenog broja godina od dana stupanja na snagu može utvrditi efikasnost u primjeni zakona radna grupa će predložiti izmjene i dopune zakona kako bi se povećala efikasnost upisa u zemljišne knjige, a da se pri tome ne ugrožavaju temeljna načela zemljišnoknjižnog prava niti ustavno načelo nepovredivosti privatnog vlasništva.
Unatoč svim dosadašnjim zakonskim izmjenama treba biti svjestan da reforma zemljišnih knjiga je dugotrajan postupak te da se ne može u dvije- tri godine uskladiti podatci zemljišnih knjiga, katastra i faktičnog stanja nakon što se 45 godine nije sustavno vršio upis u zemljišne knjige i katastar.
U sklopu reforme zemljišnih knjiga jedna od aktivnosti je i stvaranje novog sustava vođenja zemljišnih knjiga i katastra što podrazumijeva i novi način rada svih zaposlenih.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 100/04) propisano je da poslove u zemljišnoknjižnom postupku samostalno vode ovlašteni zemljišnoknjižni referenti. Prenošenjem ovlasti za vođenje zemljišnoknjižnog postupka te donošenje rješenja u zemljišnoknjižnom postupku od strane ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata znatno se rasteretio rad zemljišnoknjižnih sudaca, te je povećana učinkovitost rada u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova.
Ministarstvo pravosuđa od dana donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama provodi intenzivnu pravnu edukaciju ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata.
U mjesecu siječnju 2005. godine broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta u Republici Hrvatskoj bio je 304.637 predmeta, a početkom mjeseca rujna broj neriješenih predmeta smanjen je na 257.949 predmeta. Od ukupnog broja neriješenih predmeta najveći broj neriješenih predmeta nalazi se u Općinskom sudu u Zagrebu i to 98.017 predmeta. Svakako je potrebno istaknuti da je krajem 2004. godine broj neriješenih predmeta iznosio 125.640, te da je u 2005. godine Ministarstvo pravosuđa poduzelo niz mjera kako bi se smanjio broj neriješenih predmeta tako da je danas u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu broj neriješenih predmeta 98.017.
Jedan od važnijih ciljeva u reformi pravosuđa jest do kraja 2006. godine u cijelosti riješiti sve predmete u zemljišnoknjižnim odjelima.

IV. DIGITALIZACIJA – PREOBLIKOVANJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA U ELEKTRONIČKI OBLIK

U cilju stvaranja novog sustava registracije nekretnina te same organizacije rada u zemljišnoknjižnim odjelima Ministarstvo pravosuđa posebnu pažnju posvećuje provedbi edukaciji radi razvijanja organizacijskih i upravljačkih sposobnosti voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
Isto tako u sklopu provođenja reforme Ministarstvo pravosuđa opremilo je zemljišnoknjižne odjele općinskih sudova informatičkom opremom i započeta je informatička edukacija zaposlenih zemljišnoknjižnih referenata.
U sadašnjoj fazi provedbe projekta sređivanja zemljišnih knjiga svi zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova informatizirani su te je započet postupak digitalizacije zemljišnih knjiga.

4.1. Postupovne odredbe o preoblikovanju zemljišnih knjiga u elektronički oblik

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) stvorene su zakonske pretpostavke za provođenje postupka prijepisa podataka iz ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik i zatvaranja ručno vođenih zemljišnih knjiga.
Pravilnikom o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižnim poslovnikom) propisano je da se u postupku obnove i preoblikovanja u EOP zemljišnu knjigu obavlja postupak preoblikovanja aktualnog stanja postojećih podataka iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik.
Postupak preoblikovanja važećih podataka iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik obavlja se:
- sporadično - po službenoj dužnosti kada stranka preda prijedlog za upis u zemljišnu knjigu, te se nakon unosa podataka u elektronički oblik sve promjene vode isključivo u elektroničkom obliku,
- sustavno – prenošenjem važećih podataka svih zemljišnoknjižnih uložaka pojedine katastarske općine iz ručno vođene zemljišne knjige u računalo.
Svaki zemljišnoknjižni uložak koji se vodi putem elektroničke obrade podataka u ručno vođenoj zemljišnoj knjizi označava se crvenom linijom podvučenom iza zadnjeg upisa te takav zemljišnoknjižni uložak treba biti ovjeren od strane ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.

4.2 Zatvaranje ručno vođenih zemljišnih knjiga

U postupku zatvaranja ručno vođene zemljišne knjige, ovlašteni zemljišnoknjižni referent ili zemljišnoknjižni sudac dužan je potvrditi ispravnost učinjenog prijepisa iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik, na način da uspoređuje upis u ručno vođenoj zemljišnoj knjizi s upisom u izvatku u elektroničkom obliku te na kraju ispisanog izvatka stavlja se bilješka kojom se potvrđuje točnost preoblikovanja u elektroničku obradu.
Ukoliko se u tijeku postupka kontrole prepisanih podataka iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik utvrdi da podaci nisu točno prepisani, zemljišnoknjižni sudac ili ovlašteni zemljišnoknjižni referent po službenoj dužnosti rješenjem određuje ispravak prijepisa. Nakon ispravka pogrješnog prijepisa stavlja se bilješka o točnosti preoblikovanja u elektroničku obradu i zatvara se ručno vođeni zemljišnoknjižni uložak.
Pogrješke u upisu koje se opaze nakon provedenog preoblikovanja zemljišnoknjižni sudac i ovlašteni zemljišnoknjižni referent ispravljaju u postupku koji je propisan odredbom članka 118. i članka 119. Zakona o zemljišnim knjigama.
Odredbom članka 118. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da se pogrješka u upisu koja se opazi nakon provedenog upisa može ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrješnog upisa, samo ako takav ispravak ne dovodi u pitanje već stečena prava, niti dovodi u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige.
Zakon o zemljišnim knjigama u odredbi članka 119. propisuje da se pokretanje postupka za ispravak pogrješnog upisa zabilježuje u zemljišnoj knjizi. Zabilježba o pokretanju postupka za ispravak pogrješnog upisa briše se po službenoj dužnosti nakon što rješenje o ispravku pogrješnog upisa postane pravomoćno.
Prije zatvaranja ručno vođene zemljišne knjige provodi se dvostruka provjera točnosti prijepisa zemljišnoknjižnih podataka u elektronički oblik od strane zemljišnoknjižnih sudaca i zemljišnoknjižnih referenata.

4.3. Provedba digitalizacije (preoblikovanja) podataka iz ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik

Ukupan broj zemljišnoknjižnih uložaka u Republici Hrvatskoj iznosi 4.203.793 odnosno 14.457.979 zemljišnoknjižnih čestica koje treba prepisati iz ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik.
Svaki preneseni zemljišnoknjižni uložak iz ručno vođene zemljišne knjige treba ovjeriti i pohraniti, a podatak o tome tko je i kada ovjerio prijenos zemljišnoknjižnog uloška upisuje se u popis prenesenih zemljišnoknjižnih uložaka i čuva do završetka obnove ili preoblikovanja u EOP zemljišnu knjigu.
U tijeku postupka digitalizacije zemljišnih knjiga javile su se posebne poteškoće kod uništenih zemljišnoknjižnih uložaka koji su nečitljivi. Takvi se zemljišnoknjižni ulošci posebno označavaju.
Odredbom članka 198. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da će se zemljišna knjiga ili neki njezin dio obnoviti po službenoj dužnosti ako je uništena, izgubljena ili je iz nekog razloga postala neuporabljiva.
Kad se utvrdi u postupku preoblikovanja podataka iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik da je dio zemljišne knjige (zemljišnoknjižni uložak) u cijelosti ili djelomično uništen ili nečitljiv zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti pokreće postupak obnove dijela zemljišne knjige.
Stoga pred zemljišnoknjižnim sudovima predstoji još jedan veliki posao - obnova uništenih zemljišnoknjižnih uložaka po službenoj dužnosti.
U tijeku digitalizacije zemljišnih knjiga javio se i problem prijepisa iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik upisa koji su pisani mađarskim ili talijanskim jezikom.
Budući da odredbama Zakona o zemljišnim knjigama i Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) nije propisano da li će se prijepis vršiti na način da se upisuje u elektronički oblik upisi na stranom jeziku za sada se prijepis vrši na jeziku na kojem je upis izvršen što dodatno usporava prijepis podataka iz zemljišnih knjiga u elektronički oblik.
Zemljišnoknjižni odjeli na općinskim sudovima do sada su prepisali ukupno 1.592.146. zemljišnoknjižna uloška iz ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik.
Broj prepisanih zemljišnoknjižnih uložaka predstavlja 37,87% od ukupnog broja zemljišnoknjižnih uložaka koje treba prepisati. Ukupan broj prepisanih zemljišnoknjižnih uložaka zadovoljavajući je jer prije samog početka prijepisa u elektronički oblik trebalo je informatizirati zemljišnoknjižne odjele, provesti informatičku edukaciju te zaposliti dodatno osoblje kako bi se mogao vršiti postupak prijepisa podataka u elektronički oblik.
U ovom trenutku započet je prijepis podataka iz ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik u 99 zemljišnoknjižnih odjela od ukupno 107 zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova.
Redovnim praćenjem broja neriješenih sudskih predmeta Ministarstvo pravosuđa utvrdilo je da vođenje podatka u ručno vođenoj zemljišnoj knjizi i vođenje podataka u elektroničkom obliku znatno usporava rad u zemljišnoknjižnim odjelima na rješavanju sudskih predmeta imajući u vidu broj zaposlenih zemljišnoknjižnih referenata.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik Narodne novine broj 14/2005) propisan je postupak zatvaranja ručno vođenih zemljišnih knjiga.
Prije donošenja odluke o zatvaranju ručno vođenih zemljišnih knjiga i vođenju zemljišne knjige u elektroničkom obliku utvrđuju se sve tehničke pretpostavke i sigurnosni sustav radi zaštite podataka.
Kad su stvoreni svi tehnički i sigurnosni uvjeti za vođenje podataka u elektroničkom obliku ministrica pravosuđa donosi odluku o zatvaranju ručno vođene zemljišne knjige. U ovom trenutku 32 suda provode postupak zatvaranje ručno vođenih zemljišnih knjiga te je verificirano ukupno 5,04 % prepisanih podataka iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik.
Imajući u vidu da veliki broj stranaka dolazi u zemljišnoknjižne odjele radi utvrđivanja zemljišnoknjižnog stanja ministrica pravosuđa na temelju odredbe članka 159. stavak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižnog poslovnika - Narodne novine broj 14/2005) donijela je odluku da se preneseni podaci u elektronički oblik objave na internetskim stranicama te način pretraživanja podataka.
Na internetskim stranicama sada je omogućen uvid u prepisane podatke u elektronički oblik za 68 sudova, a do kraja 2005. godine za sve će zemljišnoknjižne odjele biti stvorene pretpostavke kako bi svi građani i drugi korisnici mogli vršiti uvid u prepisane podatke u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.
Pretraživanje podataka na internetskim stranicama vrši se na način da je potrebno označiti naziv suda, naziv katastarske općine u kojoj se nalazi nekretnina te broj zemljišnoknjižne čestice.
Danas se čuju mnogi prigovori na postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga u elektronički oblik obzirom da se prepisuju podaci koji nisu usklađeni sa stanjem u katastru niti su u mnogim slučajevima upisani u zemljišnu knjigu izvanknjižni nositelji stvarnih prava.
Ako se ima u vidu da su svi područni uredi za katastar digitalizirali svoje podatke tada nije teško zaključiti da će se postupak usklađenja provesti efikasnije ukoliko uz katastarsku i zemljišnoknjižna evidencija bude u digitalnom obliku.
Podatci u digitalnom obliku mogu se brže uspoređivati i utvrđivati razlike u podatcima o nekretnini u katastru i zemljišnoj knjizi što će dovesti do bržeg usklađenja podataka u katastru i zemljišnoj knjizi.
Vođenjem zemljišnoknjižnih podataka u elektroničnom obliku ubrzava se postupak donošenja sudskih rješenja u zemljišnoknjižnim odjelima, a smanjuje se i broj stranaka koje dolaze na zemljišnoknjižni odjel radi utvrđivanja stanja u zemljišnim knjigama. Primjerice, dok nisu objavljeni zemljišnoknjižni podaci na internetskim stranicama za Općinski sud Zagreb svaki dan je u zemljišnoknjižni odjel dolazilo u prosjeku oko 2.000 stranka. Nakon objavljivanja zemljišnoknjižnih podataka na internetskim stranicama prosječno dolazi u zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu između 1.200 do 1.300 stranaka.

V. ZEMLJIŠNA KNJIGA VOĐENA ELEKTRONIČKOM OBRADOM PODATAKA

Zakonom o zemljišnim knjigama propisano je da je EOP-zemljišna knjiga evidencija vođena elektroničkom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, a koja se sastoji od katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta, te podataka zemljišnoknjižnog suda o pravnom stanju zemljišta pohranjenih u bazu zemljišnoknjižnih podataka (BZP).
Za razliku od dosadašnjeg vođenja podataka o nekretnini u bazi zemljišnoknjižnih podataka (BZP) objedinit će se podaci o zemljištu na jednom mjestu. U sadašnjem sustava registracije nekretnina podaci se evidentiraju zasebno u katastru i zemljišnim knjigama. Naravno da evidentiranje i vođenje podataka o zemljištu u dvije različite evidencije ne doprinosi usklađenom stanju o nekretnini.
U EOP-zemljišnoj knjizi i dalje se vodi glavna knjiga koja se sastoji od popisa upisa i popisa izbrisanih upisa koji su pravno izjednačeni.
Popis upisa dio je glavne knjige koji se sastoji od upisa postojećeg pravnog stanja zemljišnoknjižnih tijela, a popis izbrisanih upisa dio je glavne knjige u koji se prenose izbrisani upisi, upisi koji nisu više nužni za prikaz postojećeg pravnoga stanja zemljišnoknjižnih tijela.
Zakon o zemljišnim knjigama u posebnim odredbama regulira vođenje zemljišne knjige elektroničkom obradom podataka i zemljišnoknjižnom postupku. Odredbom članka 202. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da ministar pravosuđa u sporazumu s čelnikom središnjeg tijela državne uprave mjerodavnoga za katastar određuje da se za određenu katastarsku općinu preoblikuje ručno vođena zemljišna knjiga u EOP zemljišnu knjigu.
EOP zemljišna knjiga definirana je odredbom članka 163. Zakona o zemljišnim knjigama kao evidencija vođena elektroničkom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, a koja se sastoji od katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta, te podataka zemljišnoknjižnog suda o pravnom stanju zemljišta pohranjenih u bazu zemljišnih podataka (BZP).
Prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama EOP zemljišna knjiga ima istu funkciju kao i ručno vođena zemljišna knjiga. EOP-zemljišna knjiga i ručno vođena knjiga razlikuju se jedino glede načina, tehnike vođenja zemljišne knjige, načina provedbe upisa, ostvarivanja uvida u zemljišnoknjižne podatke i u povezanosti zemljišne knjige i katastra nekretnina.
Objedinjavanjem podataka o nekretninama iz katastra nekretnina i zemljišne knjige o pravnom stanju nekretnine ukida se dvostruka evidencija o nekretnini u dvije različite evidencije – katastru i zemljišnoj knjizi.
Zemljišnoknjižni upisi u EOP zemljišnoj knjizi provode se pohranjivanjem podataka u bazu zemljišnih podataka. Prema sadašnjim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama svi se dijelovi zemljišne knjige vode elektroničkom obradom podataka osim zbirke isprava.
U bazi zemljišnoknjižnih podataka mogu biti pohranjeni podaci iz ručno vođene zemljišne knjige koji su usklađeni s podacima iz katastra nekretnina. Budući je već započeo postupak osnivanja novih zemljišnih knjiga i usklađivanje podataka o nekretnini u katastarskoj evidenciji i zemljišnoj knjizi, ministrica pravosuđa prije započinjanja postupka osnivanja nove zemljišne knjige donosi odluku o osnivanju zemljišne knjige za određenu katastarsku općinu kao EOP zemljišne knjige.
Razlog za donošenje odluke o osnivanju zemljišne knjige kao EOP zemljišne knjige jest efikasnost postupanja u vođenju evidencije o nekretninama u katastru i zemljišnoj knjizi. Baza zemljišnoknjižnih podataka u Republici Hrvatskoj nije još uvijek uspostavljena te zemljišnoknjižni odjeli i područni uredi za katastar redovno uspoređuju svoje usklađene podatke kako se ne bi opet stvorile neusklađene evidencije o nekretninama.
U tijeku reforme zemljišnih knjiga i katastra nekretnina potrebno je stvoriti sustav pohranjivanja podataka u bazu zemljišnih podataka. Postupak je zahtjevan i za stvaranje baze zemljišnoknjižnih podataka potrebna je nova organizacija rada u nadležnim uredima za katastar i zemljišnoknjižnim odjelima.

VI. NOVI SUSTAV I ORGANIZACIJA RADA ZEMLJIŠNIŠNOKNJIŽNIH ODJELA

6.1. Organizacija rada

Opći cilj u sklopu reforme zemljišnih knjiga i katastra je u potpunosti vođenje zemljišnih knjiga u digitalnom obliku, te usklađeni podatci katastra i zemljišne knjige.U novom sustavu katastar i zemljišna knjiga su dva bitno različita postupka koji čine jedinstvenu cjelinu i nadograđuju se jedan na drugi.Stoga kad se vrše promjene u posjedovnici zemljišne knjige promjene će vršiti nadležni uredi za katastar, a zemljišnoknjižni sudovi će vršiti promjene na vlasničkom listu te teretnom listu.
Odredbama Zakona o zemljišnim knjigama te Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije propisan postupak razmjene podataka o nekretninama između zemljišnoknjižnih odjela i katastra. Citiranim zakonima detaljno se kroz postupovne odredbe određuje upis podataka u katastru i zemljišnoj knjizi. Pohranjivanjem podataka o nekretninama u bazu zemljišnoknjižnih podataka te u postupku vođenja EOP zemljišne knjige neće se razmjenjivati podatci o promjenama na zemljištu dostavom isprava. Građani niti područni uredi za katastar neće više trebati dostavljati prijavne listove u zemljišnoknjižne odjele niti će zemljišnoknjižni odjeli dostavljati sudska rješenja o promjenama u nadležne urede za katastar.
Ministarstvo pravosuđa svjesno izazova i svih promjena koje treba provesti u novom sustavu registracije nekretnina kako bi se uspostavila baza zemljišnoknjižnih podataka intenzivno radi na pripremi IT strategiji i zajedničkog sustava registracije nekretnina.

6.2. Zbirka isprava i katastarski planovi

Zemljišnoknjižni sudovi prepisuju u postupku digitalizacije posljednji upis iz ručno vođenje zemljišne knjige u digitalni oblik. U svakom slučaju sastavni dio glavne knjige trebaju biti i promjene koje su se vršile od prvog upisa.
Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava započele su pripremu radi provođenja pilot projekta na pojedinim općinskim sudovima u svrhu skeniranja zemljišnih knjiga i katastarskih planova. Povezivanjem povijesnog dijela upisa u zemljišne knjige te katastarskih planova dobit će se cjelovit uvid u povijesnu građu upisa nekretnina u zemljišne knjige i katastar. Osim što je potrebno u novom sustavu stvoriti povezanu arhivu povijesnih upisa u zemljišne knjige i katastar svakako je jedan od zadataka i stvaranja sustava upravljanja ispravama na temelju kojih je nadležni ured za katastar i zemljišnoknjižni sud dopustio promjenu u katastru i zemljišnoj knjizi. Stoga je jedan od izazova i stvaranje sustava upravljanja ispravama kao i njihov postupak skeniranja nakon što se donese rješenje u zemljišnoknjižnom postupku o upisu u zemljišne knjige.
Arhivska građa zemljišnoknjižnih sudova i katastra koja je sada pohranjena u zbirkama isprava nakon postupka digitalizacije zemljišnih knjiga i katastarskih planova te stvaranja novog sustava trebala bi postati dostupna strankama putem internetskih stranica.

VII. ZAKLJUČAK

Reforma zemljišnih knjiga i katastra nekretnina započela je donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Ministarstvo pravosuđa u cilju razvoja sustava registracije nekretnina provodi niz aktivnosti kako bi se uspostavio efikasan sustav registracije nekretnina i uskladili podatci u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina. U tijeku reforme zemljišnih knjiga započet je postupak prijepisa podataka iz ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik, donesene su odluke o zatvaranju ručno vođenih zemljišnih knjiga, provodi se pravna i informatička edukacija zemljišnoknjižnih referenata, donesene su izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama i Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik), te se provode postupci osnivanje novih zemljišnih knjiga kao EOP zemljišne knjige.
Ministarstvo pravosuđa u izgradnji novog sustava registracije nekretnina i dalje će intenzivno raditi na reformi zemljišnih knjiga kako bi se uspostavio efikasan sustav registracije nekretnina u cilju osiguranja pravne sigurnosti u prometu nekretninama i poboljšanja funkcioniranja tržišta nekretnina.

LITERATURA:
Damjanović Danica: Vlasnički status nekretnina bivših društvenih poduzeća, Nekretnine u pravnom prometu, Inžinjerski biro, Zagreb, 2002.
Josipović Tatjana: Komentar Zakona o zemljišnim knjigama, Informator, Zagreb, 1998.
Kontrec Damir: EOP zemljišna knjiga i stvaranje jedinstvene baze zemljišnih podataka, Drugi hrvatski kongres o katastru, Zbornik radova, Zagreb, 2001.
Ružička Bruno: Postupak u zemljišnoknjižnim stvarima, Informator, br. 4809.
Žuvela Mladen, Ružička Bruno: Zakon o zemljišnim knjigama, Organizator, Zagreb, 2003.

Summary

LAND REGISTRY BOOK REFORM AND DIGITIZING PROJECT

The Republic of Croatia (RoC) and International Bank for Reconstruction and Development (IBRD) signed the Loan Agreement between the RoC and IBRD for the Real Property Registration and Cadastre Project (RPRCP). The Agreement on the RPRC Project defines the general project objective and that is establishment of the efficient land registration management system with the aim of improved land market functioning through improving the land registration and cadastral system. The Agreement also stipulates the activities to be implemented by the Ministry of Justice (MOJ) and State Geodetic Administration. The MOJ implements the component of the real property registration system development.
With the purpose of developing the real property registration, the Ministry of Justice has carried out a series of activities in order to establish an efficient land registration system and harmonize land registry and cadastral data.
The reform of the real property rights system started with enacting the Law on Ownership and Other Property Rights (Official Gazette, 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01), the Law on Repurchase of Apartments with Tenancy Rights (25/93,48/93, 1/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 68/98, 96/99), the Act on Compensation for Property Seized During the Yugoslav Communist Rule (92/96, 92/99, 80/02, 81/02) as well as other laws.
By enacting the Law on Ownership, a new real property system was introduced, the basis of which is private ownership. Although public ownership of real property was annulled, there is still a parallel institute of ownership as long as public ownership is registered in the land registry books, since private property right is registered in the land registry books at the request of customers.
Registered holders of rights for managing and using the real estates are obligated to submit to the competent land registry courts, a proposal for deletion of public ownership and registration of private ownership/property on their behalf.
In transitional and final provisions of the Law on Ownership and Other Property Rights, the legislator prescribed who and under which preconditions acquires the ownership right for items of public ownership.
The real property and LR book system reform started with enacting the Law on Ownership, Land Registration Act and Law on State Survey and Real Estate Cadastre and all by-laws. Within the land registry book reform, numerous activities have been carried out in order to develop a new efficient land registration system and provide legal security in real property transactions and efficient land market.
The encountered status of registration in the LR books and real estates records in the cadastre required implementation of the reform with the aim of developing an efficient LR books management system. The MOJ implements the reform through seven important components which are preconditions for a successful reform of the real estate registration system:
1. finalization of LR procedures and passing resolutions for cases which are recorded as unresolved cases,
2. shortening the registration procedure in the LR books for the real estates which are recorded in the cadastral records,
3. registering private ownership for estates with registered public ownership in the LR book,
4. computerization of LROs in Municipal Courts,
5. digitizing (conversion of manually kept LR books in electronic format),
6. legal and IT education of LR clerks,
7. establishment of the new land registration system and the Land Database.
Within the land registration system reform, the MOJ organizes expert workshops and seminars about the land registration system reform. During implementation of the land registration system reform, the procedures of establishing new EDP LR books are performed (EDP-electronic data processing), and until now, after completion of the survey, twenty (20) EDP LR books were established for cadastral municipalities, and establishment of ten new LR books is in progress.
The MOJ also implements numerous activities with the purpose of improving the legislative framework in order to create an efficient system for keeping LR books in digital format. Harmonization of real property data in the cadastre and LR books is one of the factors which provides security in real property transactions. Only accurate data about the real estate and ownership right and other property rights provide land market functioning and legal security in real property transactions.
Keywords: Land Registry System, Digitalization, Property Rights, Land Registry Office