II. kongres hrvatskih arhivista,
Dubrovnik, 2005.

Melita Rončević, arhivist specijalist 
Državni arhiv u Osijeku
Osijek

TEORIJA I PRAKSA OBRADE ARHIVSKOG GRADIVA PRAVOSUĐA

U izlaganju će se na primjeru fonda Kraljevski sudbeni stol u Osijeku za razdoblje 1850.-1945. godine prikazati obrada arhivskog gradiva pravosuđa tog razdoblja, kroz teoriju i praksu obrade arhivskog gradiva. Kraljevski sudbeni stol u Osijeku izabran je kako bi se na primjeru jednog ovako složenog i izuzetno vrijednog fonda, prikazala primjena arhivskih standarda i nužnost djelomičnih odstupanja od istih. 
Fond Kraljevski sudbeni stol u Osijeku iz razdoblja 1850.-1945. godine, primljen je u Državni arhiv u Osijeku u specifičnim i neuobičajeno otežavajućim okolnostima 1991. godine (ratne godine), prema tadašnjoj procjeni u velikoj količini od cca 800 d/m. Gradivo fonda bilo je u izuzetno lošem stanju, rasuto, vlažno, posuto prašinom, kao i različite fondovske pripadnosti. Kako se radi o izuzetno vrijednom pravosudnom organu čije djelovanje seže od 1850. i traje do 1945. godine, postupak arhivističke obrade i sređivanja  bio je veoma složen i dugotrajan. Iz razloga što je gradivo bilo izmješteno u dislociranom arhivskom spremištu, u zgradi bivšeg Franjevačkog samostana, u čijim se prostorijama, zbog nedostatka grijanja nije moglo raditi u zimskom razdoblju postupak arhivističke obrade i sređivanja trajao je 14 godina.  
U radu na arhivističkoj obradi gradiva pravosuđa potrebito je poznavati razvoj organa pravosuuđa, odnosno njegovu nadležnost i sadržaj rada, a posebice uređenje sudske registrature. Stoga se najprije pristupilo proučavanju povijesti tvorca fonda kroz dostupnu literaturu i zakonske propise. 
Tijekom rada na arhivističkoj obradi gradiva pojavilo se nekoliko problema. Na primjer, razvrstavajući gradivo na serije uočene su identične oznake za sadržajno različite predmete gradiva. Za poneke predmete nisu pronađeni podatci u dostupnoj literaturi, što je otežalo rad na identifikaciji takvih predmeta. Nadalje, iako su tijekom egzistiranja tvorca fonda nekoliko puta mijenjane registraturne oznake, u formiranju serija i podserija  fonda poštivala se vrsta predmeta u kronološkom rasporedu od 1850.-1945. godine.   
Fond je arhivistički obrađen. Izrađen je Sumarni inventar sukladno s Općom normom za opis arhivskoga gradiva ISAD/G i Međunarodnom normom arhivističkoga normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR/CPF. Za izuzetno vrijedno gradivo fonda kao što su birački popisi i kandidatske liste, te upisi u trgovačke registre izrađeni su Analitički inventari. 

Ključne riječi: Kraljevski sudbeni stol u Osijeku, arhivistička obrada, serija, podserija, registraturne oznake.

U izlaganju će se na primjeru fonda HR-DAOS-123 Kraljevski sudbeni stol u Osijeku za razdoblje 1850.-1945. godine prikazati obrada arhivskog gradiva pravosuđa tog razdoblja, kroz teoriju i praksu obrade arhivskog gradiva. Kraljevski sudbeni stol u Osijeku izabran je da bi se na primjeru jednog ovako složenog i izuzetno vrijednog fonda prikazala primjena standarda i nužnost djelomičnog odstupanja od njih.

Kraljevski sudbeni stol u Osijeku 1850.-1945. godina - preuzimanje gradiva u Državni arhiv u Osijeku

Fond Kraljevski sudbeni stol u Osijeku iz razdoblja 1850.-1945. godine, primljen je u Državni arhiv u Osijeku u specifičnim i neuobičajeno otežavajućim okolnostima 1991. godine (ratne godine), prema tadašnjoj procjeni u količini od 800 d/m. Prosudba količine gradiva je paušalno određena, jer je gradivo bilo upakirano u velike kartonske kutije. Ukupnu količinu nije bilo moguće procijeniti. Prilikom procjene uzeti su u obzir gabariti kutije oko 1,5 d/m gradiva, dok se prilikom obrade gradiva ustanovilo da su neke kutije poluprazne te da u njima nije bilo više od 0,5 d/m gradiva. Može se zaključiti  da je preuzeto cca 720 d/m gradiva.
Gradivo je bilo u izuzetno lošem stanju, zatrpano prašinom, izmješano. Fascikli su vađeni iz buntova, pobacani na veliku hrpu tako da je bilo nemoguće pratiti gradivo po registraturnim brojevima i godinama niti po fondovskoj pripadnosti. Većina preuzetih sudskih knjiga bila je u oštećenom stanju: korice su bile oštećene, iskidane ili su nedostajale, neke knjige nisu cjelovito sačuvane (nedostajao je početak ili kraj knjige), nedostajale su naljepnice s oznakama naziva knjige, listovi nekih knjiga su bili oštećeni ili slijepljeni, požutjeli, a kod nekih je papir bio krt, lagano je pucao. U kakvom se stanju nalazilo zatečeno gradivo najbolje ilustrira izvještaj o preuzimanju gradiva dr Stjepana Sršana koji navodi da ovo gradivo spada među najteže po svojem smještaju, sačuvanosti i nesređenosti odnosno oštećenosti te nebrizi.¹ Preuzeto gradivo smješteno je u dislociranom arhivskom spremištu, u zgradi bivšeg Franjevačkog samostana.
Tijekom ratnih razaranja Osijeka učinjena je velika šteta na gradivu. Gradivo je često premještano (zbog zaštite) s jednog kraja prostorije na drugi. U prostoriji u kojoj se nalazilo gradivo došlo je do padanja dijela stropa i pucanja prozora, te je uništeno cca 100 d/m gradiva. 
Nakon uvida u gradivo od strane Komisije iz Zagreba i dogovora s ravnateljem Državnog arhiva u Osijeku donijeta je odluka da se pristupi obradi gradiva Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku.

Pregled administrativnog poslovanja sudova 1850.-1945. godina
Rad na arhivističkoj obradi i sređivanju  gradiva pravosuđa zahtjeva poznavanje povijesti organa pravosuđa, odnosno njegovu nadležnost i sadržaj rada, a napose uređenje sudske registrature. Stoga se najprije pristupilo proučavanju povijesti tvorca fonda kroz dostupnu literaturu i zakonske propise.² Zakonom o unutarnjem uređenju i poslovnom redu vlasti sudbenih od 3. svibnja 1853. godine³ uređeno je unutarnje ustrojstvo i poslovanje sudova. Uz zakon su bila propisana 24  obrasca za vođenje uredskih knjiga i raznih evidencija.  "Svaki sud treba da je oskerbljen napisnikom podnesnim. Kod sudovah, koji podjedno izveršuju sudbenost i gradjansku i kaznenu, ima se podnesni napisnik o stvarih kaznenih vodit  razlučeno od napisnika o podnescih gradjansko-pravnih."⁴ Podnesni napisnik je imao samo  tri rubrike: broj, ime stranke i predmet podneska te dan rješidbe.⁵ Uz podnesni napisnik  vodio se abecedni registar (imenik) koji je imao tri rubrike: ime stranke i predmet, napisnički  broj podneska i ime izvjestitelja.⁶ Predsjednički (presidijalni) spisi zavodili su se u poseban urudžbeni zapisnik i pohranjivali odvojeno od ostalih spisa prema broju urudžbenog zapisnika, a svaki je broj imao  kraj sebe oznaku "pr" ili "prs". Ovisno o sadržaju spisa, osim oznake "pr", na predsjedničkim  spisima Kraljevskog Sudbenog stola u Osijeku nalaze se registraturne oznake I, II, III, IV, V i  VII, npr. Pr I-1859/4.7
U gradivu fonda kod građansko-pravnih spisa uz broj podnesnog napisnika nalazi se  oznaka "gr" ili "civ", a kod kaznenih oznaka "kz" ili "kr".⁸
Spisi su bili podijeljeni u sedam glavnih razdjela (grupa), od kojih je svaki imao  vlastitu registraturnu oznaku  (rimski broj) i to:

I Zakoni i naredbe
II Stvari koje se tiču službe
III Parnične stvari
IV Ostavinske rasprave, tutorski i skrbnički poslovi
V Stečajni spisi
VI Gruntovnički i vlastelinski spisi
VII Razni mješoviti predmeti 

Broj razdjela mogao je sud prema potrebi i povećati. Tako u gradivu fonda Kraljevski sudbeni stol u Osijeku nalazimo registraturnu oznaku VIII. Spisi jednog predmeta, pa makar iz raznih godina, stavljani su u jedan spisovni omot, koji se osnivao čim je stigao prvi spis. U spisovnom omotu spisi su slagani kronološki i numerirani rednim brojevima te su svakom omotu počinjali s brojem 1. Na omotu je označen  broj, godište, broj glavne rasprave i registraturni broj. 
Registraturna oznaka sastojala se od rimskog broja koji je označavao glavni razdjel,  zatim od godišta i registraturnog broja, npr. IV-1862/24. Bilježenje broja spisa iza godine  predstavlja izuzetak u signiranju spisa u registraturi. Ova je oznaka stavljana na spisovni omot   na svaki spis u omotu. Uz svaki spisovni omot sastavljen je poseban popis spisa koji se nalaze u omotu. Omoti su slagani u svežnje. Na svežnju je ispisan glavni razdjel, godište te prvi i posljednji registraturni broj omota- predmeta koji se nalaze u svežnju, npr. I 1852 1- 150. Svi spisi se bilježe u posebnu registraturnu knjigu. U njoj se nalaze dvije rubrike: u  prvoj je rubrici broj podnesnog napisnika, a u drugoj odgovarajuća registraturna oznaka pod  kojom je spis u registraturi odložen. Ova je knjiga služila za kontrolu, jesu li svi spisi predani  u registraturu i olakšavala pronalaženje pojedinih predmeta.  "U registraturi imadu se nadalje ako je moguće, u jednom i istom svezu za više  godinah vodit abecedno uredjeni pokazni registri: jedan o prepornih pravnih poslovih i  stečajevih; drugi o stvarih zaostavštinskih, tutorstvenih, skerbstvenih i povierbinskih; tretji o  zakonih i naredabah, a četvrti o stvarih koje se odnose na službu."⁹ Sudovima je omogućeno da po potrebi vode jedno kazalo ili više, ali su morali voditi posebno kazalo za razdjel I - zakoni naredne.
Naredbe posljednje volje (oporuke), ženidbene pogodbe, darovni ugovori i druge  važne izvorne isprave pohranjivale su se u zatvorenim škrinjama, tako da su sigurne od vatre,  a označavale su se brojem godišta u kojem su kod suda dane u ostavu i tekućim brojem svake  godine od 1. siječnja do posljednjeg dana prosinca. O tim se ispravama vodio tekući popis i  pokazni registar.¹⁰ "Kazneno-sudbene spise treba razlučeno od gradjansko-sudbenih pohranjivat u  registraturi polag sliedećih razdielah glavnih:

A Prijave, koje su bez povedenja prediztrage ili zabačene ili ustupljene inim vlastim,
B Stvari kaznene, glede kojih je učin izvidjen, ali nije povedena posebna iztraga,
C Stvari kaznene, glede kojih je posebna iztraga obavljena proti osobam stanovitim,
D Od drugih sudovah stigavše tieralice, opisi osobni, obaviesti o nadjenih znakovih ili predmetih činah kažnjivih, uredovna diela, obavljena na prošnju inih vlastih itd.
E Oskerba, zabava i liečenje zatvorenikah, pastirstvo duhovno i bogoslužje u uzištu, straženje vojničko i odpremanje. ......

Nego kod povećih sudištah perve molbe ostavlja se razboritosti načelnika od suda, da za  posliednje ove stvari dade napravit posebne razdiele u kazneno-sudbenoj registraturi."¹¹
U gradivu Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku nalaze se na predmetima, osim navedenih registraturnih oznaka,  i oznake F i G.12. Godine 1900. dolazi do promjena registraturnih oznaka na krivičnim predmetima. Umjesto slovnih oznaka na predmetima se nalaze rimski brojevi od I-IV. 
Izvršene su promjene i u registraturnim oznakama građanskih predmeta:

P Parnice
O Ostavine
S Smetanje posjeda
St Stečajni predmeti
T Trgovačke parnice
R Razni predmeti

Sljedeća promjena administrativnog poslovanja sudova uslijedila je donošenjem  Sudskog poslovnika za sudove prvog i drugog stepena od 25. listopada 1932. godine¹³. Po  navedenom Sudskom poslovniku okružni sudovi su vodili ove upisnike u građanskim predmetima:

Su za stvari sudske uprave
Po (parnice okružnih odnosno trgovačkih sudova) za građanske parnice računajući i mandatne, mjenične i čekovne stvari
Pom za pravnu pomoć u građanskim pravnim stvarima
I za stvari izvršenja
St za stečajeve
Por za prinudna poravnanja van stečaja
Fi za stvari po upisima u trgovački ili zadružni registar
Og za stvari oglašavanja (proglašavanja)
Pl za pravne lijekove u građanskim stvarima
R za sve građanske pravne stvari koje ne ulaze u koji drugi upisnik

Osim općih odredbi o upisnicima Sudski poslovnik sadrži i posebne odredbe o svakoj  vrsti upisnika, o predmetima koji se u njega upisuju i imenicima koji se vode uz pojedini upisnik. Prema Sudskom poslovniku upisnik se mogao voditi posebno za svako odjeljenje ili se  mogao voditi jedan zajednički upisnik, u tom se slučaju naznačio broj odjeljenja kojem je  predmet dodijeljen. 
Spisi jednog predmeta nazivaju se pismena. Pismena kojima se osnivaju novi predmeti  upisuju se u upisnik, koji svake godine počinje od broja 1, a dobivaju i tekući redni broj te  oznaku odgovarajućeg upisnika.  Sva pismena koja se odnose na isti predmet združuju se tako da se stavljaju u omot  pod jednom zajedničkom oznakom.  Poslovna pismena stavljala su se u spis kronološkim redom, tako da je red pismena u  spisu odgovarao redu pojedinih radnji u postupku. Pojedina pismena dobivala su po redu kako  su stavljana u spis tekuće brojeve (podbrojeve), koji su po svakoj stvari započinjali brojem 1.  Otpravci i dostavnice dobivali su isti broj kao i izvornici. 
Oznaku predmeta (spisa) čine: oznaka vrste spisa (oznaka upisnika); redni broj pod  kojim je predmet zaveden u upisnik; posljednja dva broja godine u kojoj je predmet primljen,  npr. Su-23/35.  Kod spisa koji su se sastojali od više listova, na listove spisa stavljali su se u desnom  gornjem kutu tekući brojevi listova. 
Kada se postupak u pojedinom predmetu dovršio, takav se predmet mogao još dvije  godine držati u pisarnici (priručna pismohrana), nakon čega se pravilno sređen i uredno  obilježen pohranjivao u registraturi (opća pismohrana).¹⁴ Registratura je zajednička za sva  sudska odjeljenja, a spisi se u njoj čuvaju odvojeno po vrsti poslova i sudskim odjeljenjima,  sređeni po rednim brojevima oznake spisa. Ako su spisi imali razne oznake, mjerodavna je  bila posljednja oznaka. 
Upisnici i pomoćne knjige pohranjivani su u registraturi kada su svi predmeti bili  označeni kao konačno riješeni. Spisi su u registraturi stavljani u tvrde kartone (svežnjeve) na  koje se ispisivala oznaka vrste, najniži i najviši broj te godište, npr. Po 1-125/34. Svi spisi  morali su biti zaštićeni od vlage, požara, gubitka i krađe. 
Spisi od povijesne, znanstvene ili političke vrijednosti čuvali su se odvojeno (zasebni  arhiv). Na njihovo mjesto u spise, kojima su pripadali, stavljala se zabilješka s oznakom tog  posebnog mjesta čuvanja.  Sudskim poslovnikom bilo je propisano da se važne isprave poput oporuka, bračnih ugovora, ugovora o usvojenju čuvaju u kasi ili zaključanom ormaru, na mjestu sigurnom od  požara.¹⁵ Te isprave zavodile su se u popis isprava pod rednim brojevima koji su svake godine započinjali brojem 1. Uz popis isprava vodila su se dva imenika: jedan o oporukama, a drugi o ostalim ispravama.

U kaznenim predmetima sudovi su vodili posebne upisnike propisane Uredbom o poslovnom redu za redovne krivične sudove iz 1929. godine.¹⁶ Kod okružnih sudova vodili su  se slijedeći upisnici:

Kzp o zločinstvima i prijestupima starijih maloljetnika i punoljetnih lica
Kzm o zločinstvima mlađih maloljetnika
Kšt o krivičnim djelima po Zakonu o štampi
Kt o predanim optužnicama protiv starijih maloljetnika i punoljetnih lica
Kno o ostalim predmetima koji nisu ulazili u upisnike Kzp, Kzm i Kšt
Kro molbe domaćih i stranih vlasti upućene okružnom sudu za izvršavanje   procesnih radnji u krivičnim predmetima
Ksd o povjerenim izviđajima i istragama istražnog suca
Kni o kaznama, neizvršenim zbog nepoznatog prebivališta okrivljenika
Kspp ako se spis pošalje drugoj vlasti, a ova ga je bila dužna po upotrebi vratiti
Krč o zakonskim i sudskim rokovima
Kv o svim rješenjima sudskog vijeća okružnog suda po žalbi protiv naredaba i  rješenja istražnog suca
Kž o svim žalbama protiv rješenja sreskih sudova
Kpr o svim prizivima protiv presuda sreskih sudova

Predmeti koji su se uvodili u pomenute upisnike unosili su se i u "lične" imenike:

Kim/a -kada su se odnosili na okrivljenika
Kim/b -kada su se odnosili na oštećenike

U upisnike se upisivao predmet koji je pripadao u odgovarajući upisnik samo jedanput, i to onda kada je sudu stigao prvi podnesak u tom predmetu. Na prvi podnesak svakog pojedinog predmeta stavljao se dan prijema , zatim redni broj upisnika, a ispod ovog broja broj 1, ako je drugi 2 itd. (nazivnici su označavali podbrojeve). U upisnik se upisivao kratki sadržaj samo za prvi podnesak.  Spisi o krivičnim predmetima čuvali su se u registraturi odvojeno od spisa o građanskim predmetima, složeni po rednim brojevima upisnika.           

Kraljevski sudbeni stol u Osijeku 1850.-1945. godina - rad na arhivskom fondu

Tijekom djelovanja od 1850. do 1945. godine Kraljevski sudbeni stol u Osijeku nekoliko je puta mijenjao naziv. Započeo je djelovati 1850. godine pod nazivom Zemaljski sud u Osijeku. Godine 1854. mijenja naziv u Županijski sud u Osijeku. Kao Kraljevski Sudbeni stol Županije virovitičke u Osijeku djeluje od 1862.-1874. godine, kada mijenja naziv u Kraljevski sudbeni stol u Osijeku. Od 1928.-1941. godine djeluje pod nazivom Okružni sud u Osijeku. Godine 1941. dobiva naziv Sudbeni stol u Osijeku.
Iako je posljednji naziv fonda Sudbeni stol u Osijeku, fond je poznatiji pod nazivom Kraljevski sudbeni stol u Osijeku, te kako je pod tim nazivom upisan i u Knjigu primljenog arhivskog gradiva, odlučeno je da se fond vodi pod tim nazivom.
Iako se fond Kraljevski sudbeni stol u Osijeku 1850.-1945. g. proteže kroz nekoliko klasifikacijskih razdoblja (B.2., B.3., B.4.), zbog kontinuiranog djelovanja te cjelovitosti fonda, odlučeno je da se fond prikaže cjelovito, za razdoblje od 1850.-1945.g   
Nakon uvida u preuzeto gradivo Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku pristupilo se izradi plana sređivanja fonda:

U I. fazi rada pristupilo se identificiranju i evidentiranju preuzetih fondova, što je u fazi preuzimanja bilo gotovo nemoguće. Unutar gradiva fonda Kraljevski sudbeni stol u Osijeku pronađena je znatna količina gradiva drugih stvaratelja, cca 235 d/m. Neki od evidentiranih fondova su: HR-DAOS-707 Sud za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj za okrug Osijek- Virovitica,  HR-DAOS-125 Kraljevski sudbeni stol u Vukovaru, HR-DAOS-124 Kraljevski sudbeni stol u Vinkovcima, HR-DAOS-136 Okružni sud u Osijeku, HR-DAOS-128 Kotarski sud u Osijeku, HR-DAOS-1707 Sud radničkog osiguranja Osijek. 

U II. fazi rada pristupilo se razvrstavanju gradiva fonda HR-DAOS-123 Kraljevski sudbeni stol u Osijeku. Izvršeno je grubo razvrstavanje gradiva na serije. Gradivo je vađeno iz kutija i odlagano po registraturnim oznakama na police. Zbog velike količine serija  kao i količine gradiva, gradivo istih registraturnih oznaka odlagano je u velike kartonske kutije, na koje je ispisivana registarturna oznaka. Kutije s gradivom su odlagane na palete ili debele najlone, kako bi se zaštitile od vlage. Gradivo Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku 1850.-1945. g. grupirano je na 10 osnovnih serija.

U III. fazi pristupilo se oblikovanju i razvrstavanju gradiva na podserije.

U IV. fazi pristupilo se obradi unutar podserija i definiranju podpodserija unutar podserija.

U V. fazi slijedilo je oblikovanje tehničkih jedinica i opis.  Fond sadrži 3410 inventarnih jedinica, od toga 454 knjiga te 2956 kutija. 

Fond je podijeljen na sljedeće serije, podserije i podpodserije:¹⁷

1. Okružnice
2. Presidijalni spisi
2.1. Presidijalni spisi I
2.2. Presidijalni spisi II
2.3. Presidijalni spisi III
2.4. Presidijalni spisi IV
2.5. Presidijalni spisi V
2.6. Presidijalni spisi VII
2.7. Dosjei
3. Serija iskaza
4. Financijske knjige
5. Zapisnici
5.1. Zapisnici predsjedničkih sjednica
5.2. zapisnici građanskih sjednica
5.3. Zapisnici kaznenih sjednica
5.4. Zapisnici gruntovnih sjednica
6. Građanski predmeti
6.1. Građanski predmeti- gr, civ
6.2. Parnice- III, P, Ia Po
6.3. Trgovačke parnice- T, II Po
6.4. Ostavine- Iv, Os
6.5. Zbirka oporuka
6.6. Stečajni predmeti- V, St
6.7. Nagodbe, Prinudna poravnanja van stečaja- N, Por
6.8. Malični predmeti- M
6.9. Izvršenja- I
6.10. Pravni lijekovi u građanskim stvarima- III Pl
6.12. Mjenične stvari- Men
6.13. Ovrhe- O
6.14. Smetanje posjeda- VVV, Sm
6.15. Razni građanski predmeti- VII, R
6.15.1. Birački spiskovi i kandidatske liste- R
6.15.2. Trgovačke tvrtke- VII, R
6.11. Oglašavanje- Og
6.16. Invalidski predmeti
7. Krivični predmeti
7.1. Krivični predmeti- Kr
7.2. Krivični predmeti- A
7.3. Krivični predmeti- B
7.4. Krivični predmeti- C
7.5. Krivični predmeti- D
7.6. Krivični predmeti- E
7.7. Krivični predmeti- F
7.8. Krivični predmeti- G
7.9. Obustave istražnog postupka- IX
7.10. Obustave krivičnog postupka- X
7.11. Krivični predmeti- I
7.12. Prekršaji- II
7.13. Krivični predmeti- III
7.14. Krivični predmeti- IV
7.15. Zločinstva i prijestupi starijih maloljetnika i punoljetnih lica- Kzp
7.16. Zločinstva mlađih maloljetnika
7. 17. Krivična djela po Zakonu o štampi- Kšt
7.18. Krivični predmeti- Kno
7.19. Krivično vijeće- Kv
7.20. Prizivi protiv presuda sreskih sudova- Kpr
7.21. Žalbe protiv rješenja sreskih sudova- Kž
7.22. Molbe domaćih i stranih vlasti upućene okružnom sudu za izvršenje
procesnih radnji u krivičnim predmetima- Kro
8. Gruntovni predmeti
8.1. Presidijalni predmeti
8.2. Gruntovni predmeti- I
8.3. Gruntovni predmeti- II
8.4. Gruntovni predmeti- O II
8.5. Gruntovni predmeti- III
8.6. Gruntovni predmeti- VI
8.7. Gruntovni predmeti- O VI
8.8. Gruntovni predmeti- G
8.9. Zemljišno-knjižni predmeti- Z
8.10. Vlastovnice 
9. Bilježnički predmeti
10. Uznica

Kako se radi o izuzetno vrijednom pravosudnom organu čije djelovanje seže od 1850.-1945. godine, postupak arhivističke obrade i sređivanja bio je veoma složen i dugotrajan. Iz razloga što je gradivo bilo izmješteno u dislociranom arhivskom spremištu u zgradi bivšeg Franjevačkog samostana, u čijim se prostorijama, zbog nedostatka grijanja nije moglo raditi u zimskom razdoblju postupak arhivističke obrade i sređivanja je trajao 14 godina.
Izrađen je Sumarni inventar sukladno s Općom normom za opis arhivskoga gradiva ISAD/G i Međunarodnom normom arhivističkoga normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR/CPF. Za izuzetno vrijedno gradivo fonda kao što su birački spiskovi i kandidatske liste, te upisi u trgovačke registre izrađeni su Analitički inventari. Radi što bolje preglednosti, mogućnosti pretraživanja te bržega dolaženja do traženih podataka za Analitički inventar upisa u trgovačke registre izrađena su kazala i to po mjestima i po djelatnostima tvrtki.    

Prikaz serija, podserija i podpodserija fonda br. HR-DAOS-123 Kraljevski sudbeni stol u Osijeku 1850.-1945. godina

1. SERIJA: OKRUŽNICE, 1854.-1924. godina

Okružnice predstavljaju izuzetno vrijedno gradivo, jer sadrže važne podatke o Kraljevskom sudbenom stolu u Osijeku. Slao ih je Banski stol u Zagrebu svim sudbenim stolovima, kotarskim sudovima, državnim odvjetništvima. Sadrže naredbe ministarstva  pravosuđa o poslovanju sudova. Na okružnicama se nalazi oznaka "I", godina, te broj  predmeta, npr. I-1855/70. Serija sadrži jednu knjigu i 6 kutija spisa.   

2. SERIJA: PRESIDIJALNI SPISI, 1850.-1945. godina
Posebno značajno gradivo čine presidijalni spisi. Carskim patentom iz 1853. g.¹⁸ bilo je propisano da presidijalni spisi imaju vlastite urudžbene zapisnike i zasebno se arhiviraju po broju urudžbenog zapisnika. Svaki broj je kraj sebe imao oznaku "pr" ili "prs". Ovisno o sadržaju spisa, osim oznake "prs", na spisima Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku nalaze se  registarturne oznake I, II, III, IV, V, i VII, npr- Pr I-1859/4. 
Presidijalni spisi registarturne oznake I odnose se na imenovanja sudačkog osoblja, tamničara, umirovljenja, povećanja plaća, sudsku zgradu. Presidijalni spisi  II sadrže personalne spise namještenika, poput polaganja zakletvi sudačkog osoblja, napredovanja osoblja, disciplinske postupke pokrenute radi zanemarivanja službe, godišnje odmore, bolovanja. Presidijalni spisi registarturne oznake III sadrže podatke o adaptaciji sudske zgrade. Presidijalni spisi IV odnose se na putne troškove sudačjkog osoblja, odvjetnika, uzničke račune, račune za obavljene knjigovežačke poslove). Presidijalni spisi  V sadrže podatke o uzi- zatvoru. Presidijalni spisi koji nose registraturnu oznaku VII sadrže zakletve koje su polagali podvornici suda.  
Od 1933. g. presidijalni predmeti nose oznaku "su"- sudska uprava.¹⁹ Na spisima se osim oznake "su" nalazi broj spisa i godina, npr. Su-14/1937. 
Prilikom obrade gradiva, a nakon grubog razvrstavanja gradiva po registraturnim oznakama, unutar gradiva  na kojem se nalazila registraturna oznaka I pronađeni su sadržajno različiti predmeti. Pristupilo se razdvajanju i razvrstavanju takvih predmeta u pripadajuće serije, podserije, te su evidentirani sljedeći predmeti registraturne oznake I: okružnice, presidijalni spisi, krivični predmeti i gruntovni predmeti. Sačuvane su 32 sudske knjige (upisnici, imenici, pomoćne knjige) i 79 kutija spisa.

Serija presidijalnih spisa je podijeljena na 7 podserija:
2.1. Presidijalni spisi I, Su 
2.2. Presidijalni spisi II
2.3. Presidijalni spisi III
2.4. Presidijalni spisi IV
2.5. Presidijalni spisi V
2.6. Presidijalni spisi VII
2.7. Dosjei 

3. SERIJA: ISKAZI, 1850.-1944. godina
Iskazi se odnose na izvještaje o poslovanju suda. Već je Carskim patentom iz 1853. g. bilo propisano da sudovi moraju izrađivati iskaze, iz kojih je vidljivo koliko je predmeta sud  zaprimio, koliko je riješio, tko ih je rješavao.²⁰ Bili su propisani posebni obrasci u koje su se unosili podaci. Izrađivali su se tromjesečni i godišnji iskazi za svaku grupu predmeta. Niži sudovi su višim sudovima predavali svoje iskaze, a ovi ministru pravosuđa, koji ih je pregledavao i potom dostavljao caru.²¹ Gradivo je fragmentarno sačuvano. Sadrži 39 knjiga, koje su složene po vrstama, a unutar vrste kronološki.. 

4. SERIJA: FINANCIJSKE KNJIGE, 1852.-1944. godina
Financijske knjige su razvrstane po vrstama (novčani dnevnici, knjige pologa, računarske knjige), te kronološki. Sačuvano je 45 financijskih knjiga.    

5. SERIJA: ZAPISNICI, 1850.-1923. godina
Svaki odjel Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku vodio je vlastite zapisnike. Sačuvano je 17 knjiga zapisnika, i to: zapisnika predsjedničkih sjednica, zapisnika građanskih sjednica, zapisnika kaznenih sjednica te zapisnika gruntovnih sjednica. Serija je podijeljena na 4 podserije:

5.1. Zapisnici predsjedničkih sjednica
5.2. Zapisnici građanskih sjednica
5.3. Zapisnici kaznenih sjednica
5.4. Zapisnici gruntovnih sjednica

6. SERIJA: GRAĐANSKI PREDMETI, 1850.-1945. godina
Građanski predmeti čine izuzetno vrijednu seriju jer sadrže gotovo sve vrste građanskih predmeta koje je Kraljevski sudbeni stol u Osijeku rješavao tijekom svog 
djelovanja od 1850. do 1945. godine. Kroz pregled dostupnog gradiva može se utvrditi koje je sve  vrste građanskih predmeta sud rješavao, te kako ih je tijekom vremena označavao i u koje je upisnike i pomoćne knjige upisivao. Gradivo nije u cijelosti sačuvano. Dio gradiva je uništen djelovanjem vlage, glodavaca, ratnih razaranja, ali i izlučivanjem kod suda.
Identifikacija sudskih knjiga je bila složena. Najveći problem su predstavljali urudžbeni zapisnici (upisnici) na kojima su nedostajale naljepnice sa nazivom knjige i godištem, a nisu cjelovito sačuvane. Često se idnetifikacija tih knjiga obavljala uvidom i usporedbom sa spisima registraturnih oznaka koje su se navodile u upisniku, iščitavajući sadržaj podneska. Manja količina knjiga nije se mogla precizno identificirati: sadržajno je identificirana, ali se nije mogao utvrditi vremenski raspon na koji se odnosi jer se u rubrici u koju se trebala upisati godina navodi npr.  tekuće ili ove godine.Takve knjige su odložene na kraj knjiga podserije na koju se odnose. Za pojedine podserije fonda vođeni su zajednički urudžbeni zapisnici (upisnici) i kazala (imenici). Takve knjige su prikazane  u prvoj opisivanoj podseriji koja se navodi u knjizi, a pri opisivanju sljedećih podserija stoji napomena da se na opisivane predmete odnosi knjiga koja je prikazana u prvoj podseriji. 
Građanski predmeti su upisivani u vlastite urudžbene zapisnike- upisnike, odvojeno od  krivičnih i presidijalnih predmeta i posebno su se arhivirali. Tijekom vremena više puta su mijenjali registraturne oznake: 1853., 1900., 1933. godine. Bez obzira na promjenu oznake poštivala se vrsta predmeta, pa su tako formirane podserije građanskih predmeta, npr. podserija parnica sadrži predmete koji nose registraturne oznake III (1852.-1901.), P (1902.-1932) i Ia Po (1933.-1944) i čini jedinstvenu podseriju građanskih predmeta. Unutar podserije Razni građanski predmeti VII, R, formirane su dvije podpodserije i to Birački spiskovi i kandidatske liste te podpodserija Trgovačke tvrtke- VII, R. Za obje podpodserije izrađeni su analitički inventari jer sadrže izuzetno vrijedno gradivo koje obiluje značajnim podacima, kako za proučavanje povijesti tvorca fonda, tako i kao izvor za proučavanje lokalne povijesti.  Građanski predmeti su sačuvani u količini od 183 knjige i 796 kutija spisa.
Serija je podijeljena na  podserije: 

6.1. Građanski predmeti- gr, civ
6.2. Parnice- III, P, Ia Po,
6.3. Trgovačke parnice- T, II Po
6.4. Ostavine- IV, Os
6.5. Zbirka oporuka
6.6. Stečajni predmeti- V, St
6.7. Nagodbe, Prinudna poravnanja van stečaja- N, Por
6.8. Malični predmeti- M
6.9. Izvršenja-I
6.10. Pravni lijekovi u građanskim stvarima- III Pl
6.11. Oglašavanje- Og
6.12. Mjenične stvari- Men
6.13. Ovrhe- O
6.14. Smetanje posjeda- VIII, Sm
6.15. Razni građanski predmeti- VII, R
6.15.1. Birački spiskovi i kandidatske liste-R
6.15.2. Trgovačke tvrtke- VII, R   
6.16. Invalidski predmeti

6.1. podserija: Građanski predmeti - gr, civ, 1850.-1853. godina
Ova podserija sadrži građanske predmete s početka djelovanja Kraljevskog Sudbenog stola u Osijeku. Na predmetima se uz broj podnesnog napisnika (urudžbenog zapisnika) nalazi  oznaka "gr" ili "civ", kao oznaka građanskih predmeta. Nema registraturne oznake, poput kasnijih građanskih predmeta. Većina predmeta se nalazila u svežnjevima (koricama). Na svežnju su bile ispisane oznake "gr", godište te prvi i posljednji broj predmeta koji se nalaze u svežnju. 
Za građanske predmete iz 1850. i 1851. godine utvrđeno je da su u svežnjeve odvojeno odlagani građanski od krivičnih predmeta. Međutim, u svežnjevima iz razdoblja 1852.-1853. godine odloženi su zajedno građanski i krivični predmeti. Na tim svežnjevima nalaze se oznake "gr" (građanski) i "kr" ( krivični predmeti), godište te prvi i posljednji broj predmeta unutar svežnja. Brojevi predmeta idu u nizu, bez obzira radi li se o građanskim ili krivičnim predmetima. Budući su u registraturi predmeti zajedno odlagani, a kako nisu sačuvane osnovne registraturne evidencije iz tog razdoblja,  tijekom sređivanja zadržan je  prvobitni poredak. Ni na ovim predmetima, osim oznaka "gr" ili "kr" te godine, nema drugih oznaka. Sačuvana je jedna knjiga i 26 kutija spisa.

6. 2. podserija: Parnice - III, P, Ia Po, 1852.-1945. godina
Ova podserija sadrži parnične predmete iz razdoblja od 1852.-1945. godine. Kroz  navedeno razdoblje tri puta se mjenjala registraturna oznaka za sve građanske predmete pa tako i za  parnične predmete. Carskim patentom iz 1853. g.22 parnični predmeti označavani su rimskim brojem III, npr. III-1856/4. Na parničnim predmetima Kraljevskog Sudbenog stola u Osijeku ta se oznaka zadržala do 1901. godine, iako je 1900. g.²³ uslijedila nova oznaka parničnih predmeta, koji se od tada označavaju slovnom oznakom P, npr. P-14/1906. Sudski poslovnik iz 1933. godine donio je novu promjenu u označavanju parničnih predmeta, koji se od tada označavaju oznakom Po- građanske parnice, računajući i mandatne, mjenične i čekovne stvari.²⁴ Bez obzira na promjenu registraturne oznake u formiranju podserije  poštivala se vrsta predmeta u kronološkom rasporedu od 1852. do 1945. godine. Parnični predmeti sadrže sporove radi priznanja prava vlasništva na nekretninama, izlučenja pokretnina ispod ovrhe, povrata duga, neispunjenja ugovora, priznanja očinstva i plateža alimentacije, razvrgnuća zajednice, sporazumne molbe za razvod braka i prijave za proglašenje ništavosti braka. Sačuvana je 121 knjiga i 171 kutija.     

6. 3. podserija: Trgovačke parnice -T, Po, 1906.-1936. godina
Od 1900. godine trgovačke parnice nose oznaku T25, npr. T-17/1919,  a od 1933. godine Po26, npr. Po-7/1938. Okružni sudovi, vršili su u trgovačkim predmetima sudsku vlast kao i trgovački sudovi.  Trgovačke parnice odnose se na sporove iz trgovačkih poslova, ako je tužba bila upravljena protiv trgovca, trgovačkog društva ili zadruge, sporove koji su poticali iz poslova trgovačkih posrednika (mešetara), sporove koji su nastali iz pravnog odnosa između trgovaca i njihovih prokurista, trgovačkih punomoćnika, trgovačkih pomoćnika i drugih namještenika u njihovoj radnji, sporove iz otuđenja trgovačke radnje koji su se vodili između ugovornih stranaka, sporove koji su nastali između osnivača određenog dioničkog društva među sobom i između upisnika dionica osnivača i sl. Sačuvano je 6 knjiga i 116 kutija.

6. 4. podserija: Ostavine - IV, Os, 1851.-1935. godina
Ostavinski spisi u razdoblju od 1851.-1900. godine nose registraturnu oznaku IV, a od  1901.-1933. godine oznaku Os. Registraturnom oznakom IV označavani su, osim ostavinskih spisa, tutorski i skrbnički poslovi. Bez obzira na promjenu registraturne oznake na ostavinskim predmetima, u formiranju podserije ostavinski predmeti su složeni kao cjelina, kronološki i prema brojevnom poretku. Sačuvane su 2 knjige i 124 kutije. Zbog nedostatka osnovnih registraturnih evidencija izrađeni su popisi zanimljivijih i značajnijih ostavinskih predmeta.

6. 5. podserija: Zbirka oporuka, 1851.-1899. godina
Zbirka oporuka sadrži oporuke iz razdoblja od 1851.-1876. godine. Na oporukama se nalazi registraturna oznaka IV. Sačuvane su 2 knjige i 3 kutije. 

6. 6. podserija: Stečajni predmeti - V, St, 1854.-1943. godina
Stečajni predmeti su do 1900. godine (1901. godine na stečajnim predmetima 
Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku) označavani registraturnom oznakom V, a od 1901. godine oznakom St. Kraljevski Sudbeni stol u Osijeku imao je u nadležnosti rješavanje stečajeva protiv trgovaca, industrijalaca, dioničkih društava, koji su imali prebivalište u području nadležnosti ovog suda.²⁷ Sačuvane su 2 knjige i 71 kutija. Zbog nedoststka osnovnih registraturnih evidencija izrađeni su popisi zanimljivijih i značajnijih stečajnijh predmeta.

6. 6. podserija: Nagodbe, Prinudna poravnanja van stečaja - N, Por, 1922.-1939. godina
Ova podserija sadrži predmete koji se odnose na nagodbe- prinudna poravnanja izvan stečaja. Sudski poslovnik iz 1932.28 godine u čl. 340 je propisao da će se u Upisnik Por zavoditi prijedlozi dužnika za otvaranje postupka za prinudno poravnanje izvan stečaja. Na  predmetima Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku iz razdoblja 1922.-1932. godine nalazi se  oznaka N, a evidentiran je i Upisnik N, koji se odnosi na predmete prinudnog poravnanja  izvan stečaja. Za razdoblje od 1935.-1939. godine na predmetima se nalazi oznaka Por. Kako se radi o sadržajno identičnim predmetima, odloženi su zajedno formirajući jednu podseriju.  Sačuvana je 1 knjiga i 39 kutija.

6. 8. podserija: Malični predmeti - M, 1901.-1912. godina
Oznakom M označavan je malični postupak zbog npr. smetanja posjeda, manjih novčanih iznosa i sl. Malične postupke su vodili kotarski sudovi, a po žalbama predmete bi rješavali sudbeni stolovi. Sačuvana je 1 kutija.

6. 9. podserija: Izvršenja - I, 1933.-1937. godina
Ova podserija sadrži predmete izvršenja iz razdoblja 1933.-1937. godine. Kako je sačuvana tek jedna kutija izvršnih predmeta, pretpostavlja se da je proveden postupak izlučivanja kod Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku, jer je vrijedilo pravilo da se izvršni predmeti mogu izlučiti 15 godina poslije nastanka.²⁹

6. 10. podserija: Pravni lijekovi u građanskim stvarima - Pl, 1933.-1943. godina
Pravni lijekovi u građanskim stvarima nose registraturnu oznaku Pl. Na predmetima se osim oznake Pl nalazi i znaka III, npr. III Pl-11/1936. Oznaka III odnosi se na broj sudskog odjeljenja (prizivno).  Predmet se sastoji od prvostupanjske presude kotarskog suda na koju je uložen priziv  (prigovor, žalba) višem sudu kao prizivnom sudu te njegove odluke (presude, zaključka).  Sudski poslovnik za sudove prvog i drugog stupnja iz 1932. g.30 propisao je da će se u  zbornim  sudovima u upisni Pl upisivati svi pravni lijekovi, koje dostavljaju sudovi prvog  stupnja; prizivi uloženi iz razloga ništavosti protiv presuda "berzanskih izabranih sudova". U  članku 349 Poslovnika stoji: Oznaka spisa, kao spisa suda pravnog lijeka, stavlja se izvana na  spis ispod ili pored oznake spisa prvog stupnja, a precrtava se pošto se spis vrati sudu prvog  stupnja. Izvana na spisu i u stupcu za primjedbe upisnika mogu se označiti prizivi slovima Pr, rekursi slovima Rek. Sačuvane su 2 knjige i 29 kutija spisa.

6. 11. podserija:  Oglašavanje - Og, 1933.-1943. godina
Ova podserija sadrži predmete oglašavanja (proglašavanja) iz razdoblja 1933.- 1943. godine.Upisnik Og, koji se vodi u zbornim sudovima prvog stupnja po obr. posl. br. 81, određen je za prijedloge:
1. da se nestala osoba proglasi mrtvom, odnosno da se dokaže njezina smrt;
2. da se isprava sudski poništi (amortizira). Prijedlozi da se više isprava ponište zavode se pod  jednim brojem, ako su učinjeni u jednom podnesku (u jednom Zapisniku).³¹ Sačuvane su 2 knjige i 4 kutije spisa.

6.12. podserija: Mjenične stvari - Men, 1933.-1938. godina
Mjenične (čekovne) stvari zavodile su se u upisnike Men. Sačuvane su 4 kutije spisa.

6. 13. podserija: Ovrhe - O, 1900.-1933. godina
Ovrhe koje je provodio Kraljevski sudbeni stol u Osijeku su označavane  registraturnom oznakom O, npr. O-35/1902. Sačuvano je 5 knjiga i 14 kutija spisa.

6. 14. podserija: Smetanje posjeda - VIII, S, Sm, 1894.-1928. godina
Predmeti koji se odnose na smetanje posjeda iz razdoblja od 1894.-1898. godine nose registraturnu oznaku VIII³², potom godinu, pa broj, npr. VIII-1894/14, što je stari način označavanja predmeta. Naime, na predmetima poslije registraturne oznake slijedi broj, a potom godina. Na predmetima iz 1900.-1901., 1927.-1928. godine nalazi se oznaka S, a na predmetima od 1909.-1921. godine oznaka Sm. Razlika je uvjetovana promjenama oznaka u građanskim upisnicima. Sačuvana je 1 knjiga i 5 kutija.

6. 15. podserija Razni građanski predmeti - VII, R, 1854.-1945. godina
Posebnu i značajnu podseriju čine Razni građanski predmeti. Od 1850.-1900. godine razni mješoviti predmeti nose registraturnu oznaku VII, a od 1900. godine oznaku R. Oznake VII ili R dobivali su predmeti poput: proglašenja osoba umrlim, molbi tutora za odobrenje kupoprodajnog ugovora, posinjenja, plaćanja alimentacija, "raspusta braka", sporova radi  dugovanja novčanih iznosa, zamolbi drugih sudova za dostavljanje pozivnica, uručenja odluka, zamolbi za otvaranje obrta, zamolbi za protokoliranje tvrtki, biračkih spiskova. 

Unutar podserije R formirane su 2 podpodserije i to:
6.15.1. Birački spiskovi i kandidatske liste
6.15.2. Upisi u Trgovačke registre

Zbog izuzetne vrijednosti gradiva, za obje podpodserije izrađeni su analitički inventari. Za analitički inventar Upisa u Trgovačke registre izrađena su dva kazala i to Kazalo tvrtki po mjestima i Kazalo tvrtki po djelatnostima. Sačuvano je 7 knjiga i 70 kutija.

6.15.1. podpodserija: Birački spiskovi i kandidatske liste, 1920.-1927. godina
Podpodserija Birački spiskovi i kandidatske liste izuzetno je zanimljiva, jer obiluje brojnim vrijednim i raznovrsnim podacima. Tako se u biračkim popisima mogu naći podaci o broju muškog stanovništva u određenom mjestu, sa zanimanjem, adresom stanovanja, kao i podatkom o brisanju iz biračkog popisa.³³ Na predmetima se osim oznake R- razni građanski predmeti s brojem predmeta i godinom, nalaze i oznake: Biračko- birački popisi ili Izborno- kandidatske liste. Zbog izuzetnog značaja te bolje preglednosti izrađen je Analitički inventar. Sačuvano je 48 kutija spisa.

6.15.2. podpodserija: Upisi u trgovačke registre, 1876.-1954. godina
Kraljevski Sudbeni stol u Osijeku je Trgovačkim zakonom iz 1875. godine³⁴ dobio u nadležnost vođenje trgovačkih registra. Vodio je Registre A za inokosne tvrtke, Registre B za društvene tvrtke, Zadružne registre, te imenike uz Registre A i B. Na predmetima se nalazi registraturna oznaka VII- razni predmeti (do 1900. godine) ili  R- razni predmeti (poslije 1900. godine), broj predmeta i godina, te slovne oznake A ili B uz tekući broj iz pripadajućeg Registra. Predmeti su složeni abecednim redom, posebno za VII, posebno za R. Sačuvano je 18 knjiga i 65 kutija spisa.
Zbog iznimno zanimljivih i vrijednih podataka o gospodarstvu ovog područja, izrađen je analitički inventar. Radi što bolje preglednosti, mogućnosti pretraživanja te bržega dolaženja do traženih podataka, izrađena su kazala i to po mjestima i po djelatnostima tvrtki.    

6. 16. podserija: Invalidska potpora - IP, 1924.-1939. godina
Invalidnina- IR, 1926. godina
Ova podserija sadrži predmete koji se odnose na invalidske potpore- mirovine udovicama, djeci stradalih, ratnu potporu, "obskrbninu" za djecu. Predmeti nose registraturnu oznaku IP. Među predmetima je pronađena okružnica iz 1923. godine po kojoj će sudbeni stolovi: Priposlane nesvršene predmete invalidskih potpora po dosadašnjim nadležnim  vlastima zaprimati u građanski urudžbeni i pismarski brojevnik, te glede istih otvoriti novi egistar IP. Ovo poslovanje će obavljati dosadašnji voditelj građanskih registra.
Tijekom obrade gradiva fonda pronađena je manja količina predmeta registraturne oznake IR. Utvrđeno je da se radi o invalidninama iz 1926. godine. Unutar omota spisa nalazi  se oznaka R- Kotarski sud u Vukovaru. Svi predmeti su preuzeti od strane Okružnog suda u  Osijeku 15. travnja 1941. godine. Predmeti su odloženi na kraj podserije IP. Brojevi u Registrima IP vođeni su u nizu od 1 na dalje, bez obzira na godinu upisa. Sačuvano je 11 knjiga i 5 kutija spisa.

7. SERIJA: KRIVIČNI PREDMETI, 1850.-1945. godina
Ova serija sadrži krivične predmete iz razdoblja od 1850. do 1945. godine. Kazneni postupnik iz 1850. godine³⁵ , Naputak o unutarnjoj uredovnoj dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno-sudbenih poslovih iz 1854. godine³⁶ te Postupnik kazneni iz 1875. godine³⁷dijele kaznena djela u tri grupe: zločinstva, prijestupe i prekršaje. Krivični zakonik za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1929. godine³⁸ dijeli krivična djela na zločinstva i prijestupe.  
Osim oznaka Kz ili Kr uz broj predmeta i godinu, krivični predmeti Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku su u razdoblju od 1850. do 1900. godine nosili registraturne oznake A, B, C, D, E, F, G. Od 1900. godine na krivičnim predmetima se nalaze rimski brojevi I, II, III,IV. Krivični zakonik iz 1929. godine uvodi nove oznake krivičnih predmeta: Kzp, Kzm, Kšt, Kno, Kv, Kpr, Kž, Kro.
Već od 1850. godine krivični predmeti su se upisivali u vlastite urudžbene zapisnike, odvojeno od presidijalnih i građanskih predmeta. Uz urudžene zapisnike (upisnike) sudovi su  vodili kazala (imenike). Uredba o poslovnom redu za redovne krivične sudove iz 1929. godine³⁹ propisala je vođenje dva imenika (kazala), i to Kim/a upisivanje predmeta prema prezimenu okrivljenika i Kim/b- upisivanje predmeta prema prezimenu oštećenika.
Kao i kod serije građanskih predmeta tako su i u ovoj seriji evidentirani urudžbeni zapisnici (upisnici) i kazala (imenici) koji su vođeni jedinstveno za više podserija krivičnih predmeta. Takve zajedničke knjige su prikazane pri opisu prve podserije na koju se odnose. Pri opisu sljedećih podserija čiji predmeti su upisani u takve knjige, u napomeni stoji da se na tu podseriju odnosi knjiga upisana u navedenoj podseriji. Navodi se i broj knjige. 

Serija je podijeljena na podserije:

7.1. Krivični predmeti-Kr
7.2. Krivični predmeti- A
7.3. Krivični predmeti- B
7.4. Krivični predmeti- C
7.5. Krivični predmeti- D 
7.6. Krivični predmeti- E
7.7. Krivični predmeti- F
7.8. Krivični predmeti- G
7.9. Obustave istražnog postupka- IX
7.10. Obustave krivičnog postupka- X
7.11. Krivični predmeti- I
7.12. Prekršaji- II
7.13. Krivični predmeti- III
7.14. Krivični predmeti- IV
7.15. Zločinstva i prijestupi starijih maloljetnika i punoljetnih lica- Kzp
7.16. Zločinstva mlađih maloljetnika- Kzm
7.17. Krivična djela po Zakonu o štampi- Kšt
7.18. Krivični predmeti - Kno
7.19. Krivično vijeće- Kv
7.20. Prizivi protiv presuda sreskih sudova- Kpr
7.21. Žalbe protiv rješenja sreskih sudova- Kž 
7.22. Molbe domaćih i stranih vlasti upućene okružnom sudu za izvršenje procesnih radni u krivičnim predmetima - Kro


7.1. podserija: Krivični predmeti - Kr, 1850.-1854. godina
Ova podserija sadrži krivične predmete s početka djelovanja Kraljevskog sudbenog  stola u Osijeku. Na predmetima se uz broj podnesnog napisnika (urudžbenog zapisnika) nalaze oznake Kr ili Kz, kao oznaka krivičnih predmeta, bez registraturne oznake. Sačuvana je 1 knjiga i 9 kutija spisa. 

7.2. podserija: Krivični predmet - A, 1856.-1901. godina
Ova podserija sadrži krivične predmete koji su označeni registraturnom oznakom - A. 
Provedbeni naputak k postupniku kaznenomu od 17. svibnja 1875. godine u čl. 38. navodi: U lavne odjele, koji za registraturu priređeni budu po čl. 176. Naputka za kaznene sudove od  16. lipnja 1854. godine, imadu se spisi uvrstiti ovako razlučeni:
A. Spisi o kaznenih stvarih, koje su ustupljene drugim vlastim,
B. Spisi o kaznenih stvarih, koje su se svršile bez glavne rasprave,
C. Spisi o kaznenih stvarih, u kojih je bila glavna razprava,
D. Izvješća i dopisi drugih vlasti u stvarih kaznenih, koje se ne odnose na kaznene slučajeve, tekuće pred tim sudom,
E. Spisi tičućih se uzah.⁴⁰
Sačuvano je 27 knjiga i 9 kutija spisa.

7.3. podserija: Krivični predmeti - B, 1856.-1899. godina
Provedbeni naputak k postupniku kaznenomu od 17. svibnja 1875. godine u čl. 38. propisao je da će  kazneni spisi koji završe bez glavne rasprave nositi registraturnu oznaku - B.⁴¹ Krivični predmeti - B odnose se na kaznena djela poput krađa, zločina javnog nasilja, pronevjera, nanošenja tjelesnih ozljeda, pokušaja ubojstva, čedomorstva. Sačuvano je 190 kutija spisa. 

7.4. podserija: Krivični predmeti - C, 1854.-1900. godina
Krivični predmeti u kojima je održana glavna rasprava označavani su oznakom C.⁴² Radi se uglavnom o težim kaznenim djelima poput ubojstva, nanošenja teških tjelesnih povrjeda, silovanja, čedomorstva, zločina prijevare, teških krađa. Sačuvano je 626 kutija spisa.  

7.5. podserija: Krivični predmeti - D, 1854.-1899. godina
Provedbeni naputak k postupniku kaznenom od 17. svibnja 1875. godine odredio je da  se oznakom D označe ...izvješća i dopisi drugih vlastih u stvarih kaznenih, koji se ne odnose na kaznene slučajeve, tekuće pred tim sudom...⁴³ Predmeti oznake D sadrže molbe drugih sudova o pokrenutim i obavljenim istražnim radnjama u kaznenim predmetima, molbe za saslušanje svjedoka, za dostavljanje podataka o prebivalištu  okrivljenika, za prijepisima presuda, molbe osuđenika za preinačenje novčanih kazni (radi sadnje duhana) zbog siromaštva u kazne zatvora. Sačuvano je 17 kutija spisa.

7.6. podserija: Krivični predmeti - E, 1855.-1887. godina
Provedbeni naputak k postupniku kaznenomu od 17. svibnja 1875. godine propisao je  da se spisi koji se odnose na zatvore- uze označavaju oznakom E.⁴⁴ Sačuvane su 4 kutije spisa.   

7.7. podserija: Krivični predmeti - F, 1855.-1898. godina
U dostupnoj literaturi nisu pronađeni podatci o krivičnim predmetima registraturne oznake F. Tijekom arhivističke obrade i sređivanja gradiva Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku utvrđeno je da se radi o predmetima vezanim za uzište - kaznione, kao npr. imenovanje nadziratelja uzišta. 
Naputak o unutarnjoj uredovnoj dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno sudbenih poslovih⁴⁵ je propisano pet razdjela, od A-E, a u čl. 167 daje načelnicima (predsjednicima) većih sudova prve molbe mogućnost  povećavanja broja  razdjela suda. Kako su u fondu pronađeni predmeti registraturne oznake F možemo zaključiti da je predsjednik Kraljevskog sudbenog stoal u Osijeku iskoristio zakonsku mogućnost povećanja odjela suda, formirajući odjel F. Sačuvane su 2 kutije spisa.

7.8. podserija: Krivični predmeti - G, 1892.-1899. godina
Iako u dostupnoj literaturi nema podataka o krivičnim predmetima registraturne oznake G, u gradivu Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku pronađeni su krivični predmeti oznake G. Uvidom u predmete utvrđeno je da se radi o krivičnim presudama kotarskih sudova na koje je stranka uložila priziv Kraljevskom Sudbenom stolu u Osijeku kao prizivnom sudu. Sačuvano je 10 kutija spisa.

7.9. podserija: Obustave istražnog postupka -IX, 1854. godina
U dostupnoj literaturi nema podataka o predmetima registraturne oznake IX. Na predmetima Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku na predmetima se nalazi registraturna oznaka IX, godina i broj predmeta, npr. IX- 1854/22 Uvidom u predmete utvrđeno je da se radi o prijedlozima državnog odvjetništva sudbenom stolu da obustavi istražni postupak protiv okrivljenika. Sačuvana je 1 kutija spisa.  

7.10. podserija: Obustave krivičnog postupka - X, 1854. godina
Ova podserija sadrži predmete obustava krivičnog postupka. Predmeti su označeni  registraturnom oznakom X, godinom i brojem, npr. X-1854/ 12. U dostupnoj literaturi nisu pronađeni podatci o predmetima registraturne oznake X. Sačuvane su 2 kutije spisa.   

7.11. podserija: Krivični predmeti - I, 1900.-1929. godina
Od 1900. g. dolazi do promjena registraturnih oznaka na krivičnim predmetima. Umjesto slovnih oznaka na predmetima se nalaze rimski brojevi od I-IV. Tijekom obrade i sređivanja predmeta registraturnih oznaka I-IV, trebalo je obratiti pozornost na razdoblje na koje se predmet odnosi, stoga što su se tijekom razdoblja od 1850. do 1932. godine tri puta mijenjale registraturne oznake. Predmeti iste registraturne oznake nisu pripadali istoj seriji odnosno podseriji. Trebalo je utvrditi razdoblje na koje se predmet odnosi te shodno tome odložiti u pripadajuću seriju odnosno podseriju. Npr. registraturnom oznakom I označavane su okružnice, presidijalni spisi, krivični i gruntovni predmeti. Krivični predmeti registraturne oznake I za razdoblje od 1900. do 1929. godine, odnose se na teža krivična djela kao što su ubojstva, nanošenja teških tjelesnih povrjeda, silovanja, čedomorstva, rodoskrvnuća, "svetogrđa", paleži, teške krađe, krivotvorenja novca, zločini veleizdaje, uvrede Veličanstva, zločini "dane pripomoći zločincu", zločina zloupotrebe vlasti. Sačuvano je 9 knjiga i 647 kutija spisa.

7.12. podserija: Prekršaji - II, 1900.-1929. godina
Registraturnom oznakom II Kraljevski sudbeni stol u Osijeku je tijekom razdoblja od 1850. do 1945. godine označavao presidijalne spise, krivične i gruntovne predmete. Tijekom arhivističke obrade trebalo je utvrditi kojoj od navedenih serija pripadaju pojedini predmeti. Kraljevski sudbeni stol u Osijeku kao prizivni sud, rješavao je predmete kotarskih udova radi prekršaja, a povodom priziva okrivljenika. Za učinjene prekršaje (krađe, prijevare, protiv sigurnosti tijela, protiv poštenja) osuđenici su osuđivani na kraće zatvorske kazne od jednog do četrnaest dana. Sačuvane su 3 knjige i 16 kutija spisa. 

7.13. podserija: Krivični predmeti -III, 1900.-1929. godina
Tijekom egzistiranja Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku u razdoblju 1850.-1945. g. registraturnom oznakom III označavani su presidijalni spisi, parnice, krivični i gruntovni predmeti. Krivični predmeti-III odnose se na krivična djela kao npr. zloupotrebe vlasti, krađe,  pronevjere, javno nasilje. Ima nešto zamolbi za ublažavanje kazne zatvora, za odgodu  nastupa (izdržavanja) kazne, molbi za izdavanje potvrda o nekažnjavanju. Sačuvano je 13 kutija spisa. 

7.14. podserija: Krivični predmeti - IV, 1919.-1934. godina
Predmeti Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku u razdoblju 1850.-1945. g. koji su označavani registraturnom oznakom IV sadržajno su se odnosili na presidijalne spise, ostavinske i krivične predmete.  Kraljevski sudbeni stol u Osijeku je krivične predmete koje su počinili maloljetnici označavali registraturnom oznakom IV. Sačuvano je 11 kutija.

7.15. podserija: Zločinstva i prijestupi starijih maloljetnika i punoljetnih lica - Kzp, 1930.-1945. godina
Sudski poslovnik iz 1929. g.⁴⁶ propisao je da će se u upisnike Kzp upisivati krivični predmeti o zločinstvima i prijestupima koje počine stariji maloljetnici i punoljetna lica. Predmeti se odnose na počinjenje krivičnih djela poput ubojstava, teških tjelesnih ozljeda, silovanja, čedomorstava, javnih nasilja, protiv postojećeg državnog poretka, protiv službene dužnosti, protiv imovine, radi utaje. Sačuvano je 6 knjiga i 211 kutija spisa.  

7.16. podserija: Zločinstva mlađih maloljetnika - Kzm, 1930.-1945. godina
Ova podserija sadrži krivične predmete koji se odnose na zločinstva mlađih maloljetnika, a označavani su oznakom Kzm i upisivani u upisnike Kzm. ⁴⁷ Sačuvane su 3 
kutije spisa. 

7.17. podserija: Krivična djela po Zakonu o štampi - Kšt, 1931.-1944. godina
Zanimljivu podseriju čine Krivična djela po Zakonu o štampi- Kšt. Većina obrađenih predmeta odnosi se na tužbe "Bate" iz Borova protiv izdavača i urednika "Slobodnog slova" iz Vukovara te na tužbe protiv urednika lista "Virovitički glasnik" iz Virovitice. Sačuvano je 8 kutija spisa.   

7.18. podserija: Krivični predmeti - Kno, 1930.-1941. godina
Oznakom Kno označavani su oni krivični predmeti koji nisu ulazili u upisnike Kzp,  Kzm, Kšt.⁴⁸ Pretežito su to uvjerenja o nekažnjavanju, uvjerenja osobama da nisu pod  istragom, potjernice, naredbe o pritvoru, prijepisi krivičnih presuda. Sačuvano je 6 kutija spisa. 

7.19. podserija: Krivično vijeće - Kv, 1920. godina
Podserija Krivično vijeće-Kv sadrži rješenja sudskog vijeća okružnog suda po žalbi protiv naredaba i rješenja istražnog suca.⁴⁹ Sačuvana je 1 kutija spisa.   

7.20. podserija: Prizivi protiv presuda sreskih sudova- Kpr, 1930.-1942. godina
U upisnike Kpr upisivani su prizivi  protiv presuda sreskih (kotarskih) sudova.⁵⁰ Sačuvano je 14 kutija.

7.21. podserija: Žalbe protiv rješenja sreskih sudova - Kž, 1931.-1940. godina
Žalbe protiv rješenja sreskih sudova upisivane su u upisnike Kž.⁵¹ Sačuvane su 3 kutije spisa.

7.22. podserija: Molbe domaćih i stranih vlasti za izvršenje procesnih radnji u krivičnim predmetima - Kro, 1930.-1933. godina
Ova podserija sadrži molbe domaćih i stranih vlasti upućene okružnom sudu za izvršenje procesnih radnji u krivičnim predmetima- Kro.52 Među predmetima se nalaze i dvije zanimljive okružnice Ministarstva pravosuđa. Okružnica Kro-22/30 sadrži pregled državnih zavoda za odgajanje i popravljanje u koje se upućuju mlađi maloljetnici. Okružnica Kro-65/30 određuje raspored osuđenika u pojedine kaznene zavode, ovisno da li se radi o robiji, zatočenju, zatvoru ili strogom zatvoru. Sačuvane su 4 kutije spisa.

8. SERIJA: ZEMLJIŠNI PREDMETI, 1850.-1931. godina
Ova serija sadrži zemljišne predmete iz razdoblja od 1850.-1931. godine. Nakon 1931. godine Kotarski (sreski) sudovi su dobili u nadležnost vođenje zemljišnih knjiga. Do 1901. godine na zemljišnim predmetima Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku nalaze se registraturne oznake I, II, O II, III, VI, O VI. Od 1902.-1905. nalazi se oznaka G, a od 1906.-1931. oznaka Z.

Serija je podjeljena na podserije:

8.1. Presidijalni spisi  
8.2. Gruntovni predmeti- I
8.3. Gruntovni predmeti-II 
8.4. Gruntovni predmeti- O II
8.5. Gruntovni predmeti- III
8.6. Gruntovni predmeti- VI
8.7. Gruntovni predmeti- O VI
8.8. Gruntovni predmeti- G

8.9. Zemljišno-knjižni predmeti- Z
8.10 Vlastovnice 

8.1. podserija: Presidijalni spisi gruntovnice, 1858.-1925. godina
Naslovljeni su na Kraljevski Sudbeni stol u Osijeku kao gruntovnu oblast - predsjedništvo gruntovnice. Sačuvano je 5 kutija spisa. 

8.2. podserija: Gruntovni predmet i-I, 1861.-1871. godina
Ovu podseriju čine gruntovni predmeti registraturne iznake I koji sadrže molbe za upis - uknjižbu prava vlasništva. Sačuvane su 4 kutije spisa.  

8.3. Podserija: Gruntovni predmeti - II, 1861.-1886. godina
Gruntovni predmeti -II sadrže molbe za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini, prava zaloga. Sačuvano je 7 knjiga i 83 kutije spisa. 

8.4. podserija: Gruntovni predmeti - O II, 1887.-1888. godina
Ova podserija sadrži gruntovne predmete registraturne oznake O II. Predmeti sadrže uknjižbe prava vlasništva na nekretninama ili dijelovima nekretnina, uknjižbe prava zaloga na nekretninama, brisanje prava zaloga, dražbe na nekretninama. Sačuvane su 4 kutije spisa.

8.5. podserija: Gruntovni predmeti - III, 1857.-1886. godina
Gruntovni predmeti- III sadrže molbe za uknjižbe prava vlasništva na nekretninama, molbe za otpis dijela parcele, molbe za diobu zemljišta, dozvole otcjepljenja čestica, molbe za brisanje uknjiženog tereta. Sačuvano je 16 kutija spisa.  

8.6. podserija: Gruntovni predmet i- VI, 1855.-1901. godina
Gruntovni predmeti - VI sadrže zamolbe za ukniženje vlasništva na nekretnini ili dijelu nekretnine temeljem kupoprodajnog ugovora, uknjižbu tereta, brisanje tereta na nekretnini, zabilježbu dražbe, prijepis čestica, molbe za izdavanje gruntovnih izvadaka. Pronađena je Okružnica VI-1888/910 o vođenju posebnih "uručbenih zapisnika" za gruntovne predmete. Okružnicom Kraljevskog banskog stola u Zagrebu propisano je da su sudovi dužni od 01. siječnja 1889. godine sve gruntovne podneske unositi u posebne gruntovne "uručbene zapisnike", a ne unositi ih više u opće građanske urudžbene zapisnike. Također se prestaje voditi gruntovni dnevnik u koji su se upisivali gruntovni predmeti. Sačuvane su 4 knjige i 20 kutija spisa. 

8.7. podserija: Gruntovni predmeti - O VI, 1889.-1898. godina
Gruntovni predmeti- O VI se odnose na ispravke gruntovnih uložaka, diobe čestica, izvlastbene nacrte. Sačuvane su 3 knjige i 19 kutija spisa.

8.8. podserija: Gruntovni predmeti - G, 1902.-1905. godina
Poslije 1900. godine na gruntovnim predmetima Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku umjesto rimskih brojeva nalaze se slovne oznake. Na gruntovnim predmetima iz razdoblja od 1902. do 1905.godine nalazi se oznaka G, gruntovno. Predmeti sadrže molbe za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini, za uknjižbu prava zaloga na nekretnini, brisanje zaloga, uknjižbu prava doživotnog uživanja nekretnine. Sačuvano je 5 knjiga i 11 kutija spisa.

8.9. podserija: Zemljišno-knjižni predmeti - Z, 1906.-1931. godina
Čisto zemljišno-knjižni predmeti obilježavaju se oznakom Z, urudžbenim brojem i zadnja dva broja godine, a ta je oznaka predmeta ujedno i poslovni broj. Urudžbeni broj je broj pod kojim je predmet upisan u urudžbeni zapisnik i koji predmet dobiva po redu primitka, a počinje svake kalendarske godine brojem 1 i teče do kraja godine. Svi čisto zemljišno-knjižni spisi koji se odnose na isti predmet, nose zajedničku oznaku spisa. Sadržajno se zemljišno-knjižni predmeti odnose na molbe za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini, molbe i odluke o brisanju prava zaloga, o otpisu katastarske čestice iz gruntovnog uloška, brisanju prava doživotnog uživanja nekretnine. Sačuvane su 4 knjige i 81 kutija spisa.

8.10. podserija: Vlastovnice, 1857.-1898. godina
Ova podserija sadrži Zemljišne knjige plemićkih dobara (nekretnina) iz razdoblja od 1901.-1942. godine, te vlastovnice iz razdoblja od 1857.-1898. godine. Vlastovnice se sastoje od tri lista:  A - posjedovnice u koju se upisuje posjed- nekretnina, B - vlastovnice sa podacima o vlasništvu nekretnine i C - teretovnice sa podacima o teretima na tom posjedu.⁵³ Vlastovnice su složene abecednim redom početnih slova u imenu katastarske općine. Sačuvano je 11  knjiga i 23 kutije spisa. 

9. SERIJA: BILJEŽNIČKI SPISI, 1856.-1886. godina
Ova serija sadrži bilježničke spise. Spisi nose registraturnu oznaku VIII u razdoblju od 1856.-1859. godine, a u razdoblju 1874.-1886. godine registraturnu oznaku II.. Uz broj, koji dolazi nakon godine, nalazi se  oznaka Not. Bilježnički spisi istih godina, odlagani su u glavne omote na kojima se nalazila oznaka - Bilježnički spisi za godinu... od broja... Spisi sadrže molbe za mjesta javnih bilježnika, dopuste, ostavke na mjesta javnih bilježnika, okružnice koje se odnose na javne bilježnike. Sačuvane su 2 kutije spisa.  

10. SERIJA: UZNICA, 1855.-1941. godina
Ova serija sadrži gradivo uznice- zatvora Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku iz razdoblja od 1855.-1941. godine.  Naredba ministarstva pravosuđa kojom se izdaje Naputak o unutarnjoj uredovnoj  dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno-sudbenih poslovih iz 1854. godine⁵⁴ od 43.-101. članka odnosi se na propise vezane za uze (zatvore), od izgleda zatvora: npr. na koju stranu trebaju gledati prozori, kakva moraju biti vrata, peći, sobe za bolesne zatvorenike, do postupanja sa zatvorenicima, vođenja evidencija o zatvorenicima i sl. Sačuvano je 57 knjiga.

Summary

THEORY AND PRACTICE OF PROCESSING THE JUDICIAL ARCHIVES

Through theory and practice of processing the archival material, in presentation will be shown the processing of the judicial archives, on the example of the fond The Royal Court in Osijek for the period between 1850.-1945. The Royal Court in Osijek was chosen in order to present the application of archival standards and necessity of partial deviation from it, on the example of such complicated and exceptionally valuable fond.
The Royal Court in Osijek fond (1850.-1945.) was received in the State Archive in Osijek in very specific and unusually difficult circumstances in 1991. (wartime), and in ample quantity of cca 800d/m according to former assessment. Fond materials were in extremely bad condition, scattered, moisten, covered with dust, and as well with archives of different fond origin. The procedure of archival processing was very complicated and long lasting, because it involved very valuable judicial organ whose activity extends from 1850. and lasts till 1945. Also the procedure of archival processing lasted for 14 years, because the material was situated in distant archival storage, in the building of former Franciscan Convent, where its premises lack of heating and it was not possible to work there during winter period of time.
During archival processing of judicial archives it is necessary to be aquainted with the development of judicial organs with reference to its jurisdiction and contents of work, and especially its structure of judicial registration. Therefore it was originaly approached to it by studying of history of the fond creator throughout available literature and judicial regulations. Few problems emerged while working on archival processing of the archives. For example, while classifying materials on archival series it was noticed that some subjects have identical marks with subjects of different content. For some subjects information was never found in available literature, which immensely made work more difficult while identifying those subjects. Furthermore, while forming archival series and sub series of the fond, the class of subjects was arranged in chronological order from 1850.-1945. even though during existence of the fond creators registration marks have been several times altered. The fond was processed in archival manner. The Summary Inventory was made in accordance with General International Standard Archival Description ISAD/G and International Standard Archival Authority Record for corporate bodies, persons and families ISAAR/CPF. Analytical inventories have been made for extremely valuable fond material such as electoral register, list of candidates and entries into commercial registry.

Keywords: The Royal Court in Osijek, archival processing, series (archival), subseries, registration marks

¹ Izvještaj o preuzimanju gradiva je sastavni dio Zapisnika o preuzimanju od 26. travnja 1991. godine.
² Dr. Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb, 1969.;
Milan Smrekar, Priručnik za političku upravnu službu u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1899.;
Stjepan Bačić,Razvitak moderne registrature u Hrvatskoj, Zagreb, 1971.;
Razpis ministarstva pravosuđa od 16. serpnja 1850.,
Deržavno-zakonski i vladni list za Cesarevinu Austriansku, Komad XCIX, 1850.;
Zakon o području i nadležnosti sudovah u gradjanskih pravnih stvarih, Deržavo-zakonski i vladni list za Cesarevinu austriansku, Komad LXXIV, 1850.;
Kazneni postupnik od 17. 01. 1850. g.,
Deržavo-zakonski i vladni list za Cesarevinu Austriansku, Komad XVII, 1850.;
Obći austrijski zakonik iz 1852. g., Zagreb, 1885.;
Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XXII, 1853.;
Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XII, 1853.;
Naredba ministarstvah unutarnjih dielah, pravosudja i financiah, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XIII, 1854.;
Naputak o unutarnjoj uredovnoj dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno-sudbenih poslovih, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XXIII, 1854.;
Naredba ministarstvah unutarnjih dielah, pravosudja i financiah o političkom i sudbenom ustroju kraljevinah Hervatske i Slavonie, Deržavo-zakonski i vladni list za Cesarevinu Austriansku, Komad XLIX, 1854.;
Naredba kralj. kancelarije dvorske za kraljevinu Dalmaciju, Hervatsku i Slavoniu od 16. rujna 1862.,
Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hervatsku i Slavoniu, Svezak I, Komadi I-XXIV, 1863.;
Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, Komad XXVIII, 1875.;
Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, Komad II, 1877.;
Zakon o uređenju redovnih sudova u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1928.,
Narodne novine br. 53/1929; Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 286, Beograd, 1929.;
Zbirka zakona i uredaba, broj 1-19, Zagreb, 1933.
³ Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XII, 1853.
⁴ Isto, čl.108.
⁵ Isto, čl.113.
⁶ Isto, čl. 129.
⁷ DAOS, fond br. HR-DAOS- 123 Kraljevski sudbeni stol u Osijeku (1850-1945)
⁸ Isto
⁹ Zemaljsko-vladni list za Kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XII, čl.227., 1854.
¹⁰ Isto, čl. 232.
¹¹ Naputak o unutarnjoj uredovnoj dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno-sudbenih poslovih, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XXIII, 1854. 
¹² Sumarni inventar fonda br. 123 Kraljevski sudbeni stol u Osijeku
¹³ Zbirka zakona i uredaba, Broj 1-19, Zagreb, 1933.
¹⁴ Isto, čl. 172. 
¹⁵ Isto, čl. 169.
¹⁶ Uredba o poslovnom redu za redovne krivične sudove, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, Broj 286, Beograd, 1929. g.
¹⁷ Prvi broj označava broj serije, drugi broj podserije, a treći podpodserije.
¹⁸ Carski patent, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XII, 1853.
¹⁹ Zbirka zakona i uredaba, broj 1-19, Zagreb, 1933.
²⁰ Zakon o unutarnjem uređenju i poslovnom redu vlasti sudbenih, čl. 98-104, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1853. g. 
²¹ Isto
²² Carski patent, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XII, 1853.
²³ Dr. Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb, 1969.
²⁴ Sudski poslovnik, Zbirka zakona i uredaba, broj 1-19, Zagreb, 1933.
²⁵ Dr. Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb, 1969.
²⁶ Sudski poslovnik, Zbirka zakona i uredaba, broj 1-19, Zagreb, 1933. ²⁷ Melita Rončević, Stečajni zakoni iz 1853. i 1897. g. u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 7, Osijek, 2003.  
²⁸ Sudski poslovnik, Zbirka zakona i uredaba, broj 1-19, Zagreb, 1933. 
²⁹ Isto, čl. 174.
³⁰ Isto, čl. 347
³¹ Isto, čl. 328.
³² Carskim patentom iz 1853. g. spisi su grupirani u sedam glavnih razdjela (grupa) od I-VII. Broj razdjela mogao je sud prema potrebi i povećati. Tako je Kraljevski  sudbeni stol u Osijeku uveo razdjel (grupu) VIII.
³³ Melita Rončević, Birački popisi i kandidatske liste iz fonda Kraljevski sudbeni stol u Osijeku (1920.-1927.), Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 6, Osijek, 2001.
³⁴ Trgovački zakon, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, Komad XXVIII, 1875.
³⁵ Kazneni postupnik od 17. siječnja 1850. godine, Deržavo-zakonski i vladni list za Cesarevinu Austriansku, Komad XVII, 1850.g. 
³⁶ Naputak o unutarnjoj uredovnoj dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno-sudbenih poslovih, Deržavo-zakonski  i vladni list za Carevinu Austriansku, Komad XXIII, 1854. g.   
³⁷ Kazneni postupnik od 17. svibnja 1875. godine, Sbornik Zakonah i naredabah valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Komad XXVIII, 1875. g. 
³⁸ Krivični zakonik za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, Narodne novine 53/29, Zagreb, 1929. godina
³⁹ Uredba o poslovnom redu za redovne krivične sudove, Službene novine 286/29, 1929. godina
⁴⁰ Provedbeni naputak k postupniku kaznenomu, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Komad XXVIII, 1875. godina
⁴¹ Isto, čl. 38.
⁴² Isto, čl. 38
⁴³ Isto, čl. 38 
⁴⁴ Isto, čl. 38
⁴⁵ Naputak o uredovnoj dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno-sudbenih poslovih, Deržavo-zakonski, Komad XXIII, 1854. godina
⁴⁶ Uredba o Poslovnom redu za redovne krivične sudove, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 286, Beograd, 1929.
⁴⁷ Isto, čl. 188.
⁴⁸ Isto, čl. 189.
⁴⁹ Isto, čl. 197.
⁵⁰ Isto, 199.
⁵¹ Isto, čl. 198.
⁵² Isto, čl. 190.
⁵³ Provedbeni naputak k zakonu od 16. rujna 1876. godine, čl. 16., Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Komad II, 1877. godina.
⁵⁴ Naputak o unutarnjoj uredovnoj dielatnosti i o redu poslovnom vlastih sudbenih u kazneno-sudbenih poslovih, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hervatsku i Slavoniu, Komad XXIII, 1854. godina