Dana 26. listopada, lijepoga jesenskoga dana, otvoren je 6. kongres hrvatskih arhivista, pod nazivom „Na pragu 3. desetljeća 21. stoljeća – inkluzivnost kao uvjet“. U Domu Hrvatske vojske Split, u dvorani Lora, doživjeli smo svečano otvorenje. Predsjednica HAD-a dr. sc. Silvija Babić je vodila program. Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban je upoznao skup s najlipšim gradom na svitu, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) dr. sc. Dinko Čutura s planom i programom razvoja HDA, a državni tajnik Ministarstva kulture i medija dr. sc. Ivica Poljičak je u ime ministrice dr. sc. Nine Obuljen Koržinek otvorio Kongres i poželio svima uspjeh i vjetar u jedra. Kad li, eto, Zorana Perovića iz Državnoga arhiva u Dubrovniku (DADU) s nastavkom priče započete na 4. kongresu arhivista u Opatiji o ispravi/ispravama koje su prije dosta vremena otišle iz DADU, i sad su se, kao ovčice, vratile u stado! Jer, ipak je riječ o ispravama iz 12. i 13. stoljeća, pa načelo unikatnosti veli da im je mjesto u Dubrovniku, na sigurnom, u rukama dobrih i vrijednih dubrovačkih arhivista. HNK Split je razveselio i razdragao skup s kazališnom predstavom „Francuzica“. Poslije domjenka valjalo je poći na odmor i počinak.
27. listopad je bio u znaku niza plenarnih sjednica, s temama o raznim inkluzivnostima. Bila je riječ o inkluzivnosti stručnjaka različitih područja u svakodnevnoj praksi, pa je Nikola Kadoić iz Fakulteta organizacije i informatike ukazao nazočnima da je strateško planiranje i odlučivanje korisno i za arhive, a Željka Radovinović iz Muzičke akademije u Zagrebu je govorila o razvoju diskografije na mreži i mogućnosti stvaranja fonoarhiva. Bila su tu i dvojica arhivista, dr. sc. Ivo Orešković s prikazom o tome kako je suradnja s turkologinjom dr. sc. Vesnom Miović omogućila arhivističku obradu, opis i znanstvenu valorizaciju osmanskih spisa u DADU kao i Kristijan Karajić iz HDA o novim izazovima za arhivsku službu i struku. Naime, digitalno gradivo kuca na vrata arhiva, a da li smo spremni dočekati i preuzeti ga?
Razmišljalo se o inkluzivnosti različitih metodologija u formiranju dobrih praksi. Zoran Stanković iz Državnoga arhiva u Rijeci (DARI) je elaborirao problem nedostatka arhiva lokalne i područne samouprave. Naime, DARI servisira 120 pismohrana te je godinama ugovorima s pravnim osobama iz svoje nadležnosti to radio. On je predložio, kada već odredbe arhivskoga zakona iz 1997. nisu pokrenule osnivanje arhiva županijskih i lokalnih, da se projektno sređuje gradivo odlagano i/ili arhivirano u pismohranama, i da se za to osposobe ljudi. Borut Gulič iz Odsjeka za zaštitu gradiva HDA je prikazao kako se vode evidencije izdavanja gradiva iz spremišta i evidencije samih spremišta. Zoran Rajn, predstavnik Centra za društvene inovacije i održivi razvoj CEDIOR je objasnio detaljno kako funkcionira crowdfunding, i što je potrebno da kampanja za financiranje nekog proizvoda, spomenika, usluge itd. ne završi među onih 80% neuspješnih. Predstavnik sponzora FINA-e Boris Herceg je ukratko govorio o izazovima digitalizacije, kao na primjer što kada padne sustav, što kada iz back up-a ne možemo izvaditi podatke… Koriste se digitalni operativni modeli, i čovjek još samo radi nadzor. Poučno je za slušati, uzevši u obzir opseg digitalizacije kojom se bavi FINA.
Temi o inkluzivnosti znanstvenoga aspekta struke te uključenosti suvremenih tehnologija u arhivima dr. sc. Arian Rajh, dr. sc. Hrvoje Stančić i Željko Trbušić su doprinijeli anketnim upitnikom kojim su utvrdili da su arhivskim djelatnicima najveći problemi uvjeti rada u arhivima a najveći anticipirani problemi provedba digitalizacije i prikupljanje digitalnog gradiva. Pokazalo se i da je arhivska znanost bitna za razvoj struke, jer je percipirana kao vrlo korisna povezana sa strukom, i jer je smatrana kao važna u instrumentalizaciji praktičnih i konkretnih rješenja, kao na primjer u izradi alata i postupaka za upravljanje gradivom. Stjepan Prutki je na primjeru Državnoga arhiva u Vukovaru pokazao kako djeluje povezanost arhiva i znanstvenoistraživačkog rada a Željko Trbušić je govorio o korištenju strojnog učenja i umjetne inteligencije na iskustvu prve AEOLIAN online radionice, održane u srpnju.
Paralelno je u Središnjoj pismohrani Splitsko-dalmatinske županije u Dicmu organiziran rad Sekcije za zakonodavstvo HAD-a.
Navečer je sudionike skupa ugostio Državni arhiv u Splitu. Bruna Horović Vuković je briljirala kratkim prikazom fonda Arhiv mapa za Dalmaciju. Mjerni instrumenti su zajedno s gradivom zorno predočili što je bio posao i rezultati katastarske izmjere.
Četvrtak, 28. listopada, je počeo s Godišnjom skupštinom HAD-a. Usvojena su izvješća i izglasan je Nadzorni odbor. Tajnim glasanjem je izabrana za predsjednicu po drugi put Silvija Babić. Sastav Predsjedništva je također ostao isti. Za slijedeću godinu je određeno savjetovanje u Štrigovi s Državnim arhivom Međimurje kao domaćinom. Tema savjetovanje bit će digitalizacija a Stančić je pozvao članove da sami predlože podteme.
Glavni dio dana je bio namijenjen za izlet u Sinj i na klišku tvrđavu.
U petak, 29. listopada, je jutarnja plenarna sjednica Inkluzivnost svih društvenih grupa prilikom formiranje ciljane publike/pratitelja svjedočila kako se privlači publika u Arhivskom sabirnom centru Metković-Opuzen-Ploče (Paulina Šiljeg) i u Državnome arhivu u Slavonskom Brodu (Gordana Slanček autorica, govorio Mislav Radošević). U ime Petre Kolesarić dr. sc. Danijel Jelaš govorio o mogućnostima gerontogogije, odnosno arhiva za treću životnu dob. Ana Vukadin je dala presjek sadašnjega stanja pravilnika za opis i pristup građi u AKM ustanovama a Ivan Penava je izvijestio o uspostavi integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske. Nakon pauze je Elizabet Kuk iz HDA govorila o lošoj situaciji zaštite gradiva gospodarskih subjekata u stečaju i likvidaciji i slijedom toga, o novom momentu koji se sastoji od utjecaja Hrvatske gospodarske komore na gradivo tvrtki i njezinih ovlasti, opravdanih ili ne. Borut Gulič se dotakao brojnih problema u arhivistici koje proceduralni formalizam struke ne uspijeva riješiti. Ili se adekvatno ne prevode arhivske norme u praktični rad, ili nema dovoljno znanja… Govorio je o 500 klasa kod jednoga stvaratelja, o nestajanju gradiva, o suvišnoj razdvojenosti spisovodstvene i arhivske struke itd. I, naravno, dr. sc. Tomislav Car i Kristijan Karajić govorili su o upravljanju gradivom izvan arhiva. Ovdje se razvila živahna rasprava. Možda najbolje ocrtava problematiku uz novu uredbu i pravilnik to što je Marijan Maroja iz Državnoga arhiva u Zadru rekao da su uredba i pravilnik budućnost a mi smo u sadašnjosti, pa čak i u prošlosti. Silvija je Babić ukazala na spasonosni zakonski osigurač koji omogućava da se i analogno gradivo čuva kod stvaratelja/imatelja ukoliko (još) ne postoje uvjeti za preuzimanje u arhiv. Tako ćemo i digitalno gradivo držati kod stvaratelja, a tek činjenice da IT stručnjaci odlaze na veće plaće ili u druge zemlje! Morati će se puno surađivati s privatnim tvrtkama, bio je neformalni zaključak rasprave.
Na kraju su predstavljena izvješća pojedinih sekcija HAD-a. Zajedničko je bilo u izvješćima da je pandemija COVID-19 usporila i/ili odložila neke planirane zahvate. Najviše je stradala Sekcija za arhivsku pedagogiju. Sekcija za e-gradivo nastavlja s radom na pravilniku za AKM ustanove a izvješće Sekcije za gradivo izvan arhiva je izazvalo malu reprizu već spomenute rasprave. Kongres je nakon izvješća o sudjelovanjima na drugim skupovima i radionicama završio s radom.
Zaključno, ako Kongres nije riješio navedene probleme, sigurno je potaknuo dodatno razmišljanje o njima i o mogućnostima koje pružaju premošćenja problema u nedostatku trajnih rješenja. Uostalom, trajna rješenja u promjenjivom okruženju i svijetu teško da postoje.
Autor osvrta: Boris Suljagić
